Vijesti Najčitanije

Branitelji – simbol Hrvatske

Branitelji – simbol Hrvatske
Otvoreno treba reći da odgovorne vlasti ni u kojoj državi ne bi tako dugo izbjegavale takav susret i razgovor s braniteljima kao što su to činile aktualne vlasti, demonstrirajući na taj način ne samo svoju bahatost i aroganciju, nego i bešćutnost i objektivno zanemarivanje općega dobra hrvatskoga društva i hrvatske države. Susret u Banskim dvorima na kojem su u ponedjeljak 1. lipnja sudjelovali s jedne strane predsjednik Vlade, ministar branitelja i ministar obrane, a s druge strane predstavnici branitelja koji su u maratonskom prosvjedu: predsjednik Udruge 100-postotnih vojnih ratnih invalida, predsjednik Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata, predsjednik Zbora udruga veterana gardijskih postrojbi i predsjednik Udruge branitelja oboljelih od PTSP-a, višestruko je značajan te zaslužuje više nego nepristranu pomnu analizu koja prelazi okvire ovoga teksta. miklenicPonajprije taj susret – premda ništa nije riješio, jer to nije bilo logično ni očekivati – iznimno je važan jer je već samom najavom zaustavio nabujale tenzije u hrvatskom društvu i prijeteću nepoželjnu eskalaciju nasilja i jer je zaključen dogovorom o novom susretu. Velika je pobjeda ljudskosti, normalnosti i demokratičnosti što su konačno oči u oči sjeli predstavnici dviju iznimno važnih instanci hrvatskoga društva i hrvatske države, a koje su do sada, sudeći po onom što je posljednjih više od pola godine okupiralo javno mnijenje, bile žestoko suprotstavljene. Svakako zaslužuje veliku pohvalu sam taj susret na kojem je očitovana pobjeda zdravoga razuma jer se dogodio razgovor u normalnim okvirima, čemu je vjerojatno puno pridonijela i činjenica da je to bio susret pred očima javnosti, ne samo medijske, nego i opće. Upravo takav susret pred javnošću bitno je suzio polje razornoga djelovanja brojnih osoba koje su u politici i medijima predugo puštale zle duhove i koje će to vjerojatno nastaviti, ali ipak sa smanjenim intenzitetom jer su neke činjenice sada ipak na stolu pa se ne će moći više onako manipulirati kako se to činilo do sada, niti vrijeđati kako je to bilo do sada. Otvoreno treba reći da odgovorne vlasti ni u kojoj državi ne bi tako dugo izbjegavale takav susret i razgovor kao što su to činile aktualne vlasti, demonstrirajući na taj način ne samo svoju bahatost i aroganciju, nego i bešćutnost i objektivno zanemarivanje općega dobra hrvatskoga društva i hrvatske države. Svojevrsni vrhunac te arogancije i bešćutnosti bila je politička odluka o slanju policijskih kordona na Trg sv. Marka kao da su se na tom trgu u Gornjem gradu okupili najopasniji teroristi i neprijatelji države. Više nego cinizam i više nego zastrašujući farizejizam očitovan je odlukom da se policijskom intervencijom brani zakonska odredba o zabrani okupljanja nakon 22 sata u državi u kojoj se kršenje zakonskih propisa bez ikakvih sankcija događa svakodnevno, u čemu često sudjeluje i sama Vlada, kojoj je Ustavni sud morao poništiti više protuzakonitih odluka, a da se ne govori o drugim njezinim nepoštivanjima zakona koja ni na koji način nisu sankcionirana – npr. neisplata plaća radnicima u tvrtkama u državnom vlasništvu, premda je to krivično djelo. Jasno je i nesporno da zakonske odredbe treba poštivati i da one obvezuju baš sve hrvatske građane jednako, ali je isto tako jasno da se u Hrvatskoj represivne odredbe zakona često primjenjuju selektivno, ovisno o mnogo različitih faktora, uostalom to je praksa naslijeđena iz bivše države i političke elite je se ne odriču. Sadašnja Vlada trebala bi javno zahvaliti svećenicima, koji su došli na Trg i u crkvu sv. Marka, što su stali između policije i branitelja prosvjednika i na taj način spriječili eskalaciju zla s nesagledivim posljedicama ne samo za sadašnju vlast, nego i za Hrvatsku. Na susretu je s obje strane rečeno mnogo toga važnoga, no već prvi medijski prilozi pokazuju da se uglavnom nastavlja u duhu dosadašnjega produbljivanja razdora između branitelja prosvjednika i vlasti, s više nego očitom pristranošću i omalovažavanjem branitelja. Vjerojatno su izabrani medijski djelatnici i izabrani mediji bolji i vjerodostojniji tumači stvarnoga stajališta političke grupacije kojoj je vršak sadašnja Vlada negoli je to bio predsjednik Vlade s ministrima na tom susretu pred javnošću pa se nastavlja omalovažavati sve ono što branitelji predstavljaju – a to je hrvatska žrtva i hrvatska pobjeda u obrani od agresora, to je zasluga da Hrvatska kao država uopće postoji. Naime, predsjednik Vlade već je vrlo duboko u predizbornoj kampanji te veoma pažljivo progovara o osjetljivim temama, a i pomirljiv ton s predstavnicima branitelja prosvjednika može se razumjeti ispravno u svjetlu upravo predizborne kampanje. »Mi smo došli po dostojanstvo, no čekali smo predugo ovaj sastanak« – rekao je jedan od predstavnika branitelja na susretu, a iza te riječi »dostojanstvo« zapravo je želja za naravnim priznanjem uloženih žrtava, napora i doprinosa za dobro hrvatskoga naroda, koji bi, da se nije uspio obraniti, doživio, vrlo je izvjesno, novu još težu bleiburšku tragediju. Ključno pitanje svih budućih susreta, umjeli to predstavnici branitelja artikulirati ili ne, stoga je upravo pitanje temeljnoga odnosa prema Hrvatskoj, hrvatskomu narodu, općemu dobru hrvatskoga društva. Odnos prema braniteljima predstavlja odnos prema Hrvatskoj. Kad u Hrvatskoj dođu na demokratski način na vlast stvarno političari kojima je iskreno svetinja Hrvatska, hrvatski narod i opće dobro cjelokupnoga hrvatskoga društva, tj. svakoga hrvatskoga građanina, onda će jamačno i svi branitelji biti ne samo zadovoljni, nego i sretni jer će početi živjeti Hrvatska za kakvu su se u svojem idealizmu borili. Treba se iskreno nadati da ne će većina branitelja prije pomrijeti negoli se u Hrvatskoj uspostavi stvarno demokratska, poštena, državotvorna vlast kojoj će jedini cilj biti opće dobro svih ljudi u Hrvatskoj. Ivan Miklenić
#Ivan Miklenić #hrvatski branitelji #osvrt

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.