Vijesti Najčitanije

Brazil i Njemačka na novom - Hrvatska na starom putu

Brazil i Njemačka na novom - Hrvatska na starom putu
Na predsjedničkim izborima u Brazilu pobijedio je konzervativni Jair Bolsonaro, kojeg i pobornici i protivnici, s oprečnim emocijama dakako, doživljavaju kao latinoameričkog Trumpa. Na lokalnim izborima u njemačkoj pokrajini Hessen, CDU je pretrpio još jedan u nizu padova i prisilio Angelu Merkel da najavi povlačenje s čelnog mjesta u stranci na stranačkom kongresu početkom prosinca.
S Bolsonarovim izborom u Brazilu, Latinska Amerika je zaokružila politički zaokret kontinenta od lijevih političkih vodstava s globalističkom agendom prema desnima s konzervativnom, suverenističkom agendom. Oduševljen brazilskim izborom, Donald Trump je najavio osobitu suradnju s novim predsjednikom u vojnim pitanjima i trgovini.
U prvoj se najavi mogla prepoznati Venezuela sa svojim revolucionarno-mafijaškim poretkom, a u drugoj Kina sa svojom globalnom ekspanzijom. No ključne teme na kojima je Bolsonaro dobio izbore bile su: klijentelizam i korupcija državne administracije te porast kriminala i nesigurnosti. Prema najavama i prvim potezima, u Brazilu slijedi: povratak svjetonazorskog konzervativizma i proces demontaže klijentelistički umreženog establišmenta u svim državnim institucijama i svim društvenim sferama. Instaliranje štićenika Daljnji pad CDU-a na lokalnim izborima u Hessenu, koji je prinudio Angelu Merkel na povlačenje iz politike, otvara proces ubrzanih promjena na njemačkoj političkoj sceni i sukladno tome izvjesnu promjenu odnosa snaga u EU-u, koja bi mogla postati osobito vidljiva nakon izbora za EU parlament sljedećeg proljeća. Koliko god Merkel nastojala kontrolirati proces, na način da u buduće vodstvo CDU-a instalira svoje političke štićenike i tako pokuša odraditi kancelarski mandat do kraja, mali su izgledi da će u tome uspjeti. Merkel je, naime, sa svojom politikom vođenja Njemačke i EU došla do samog zida, do razbijanja tradicionalne njemačke političke scene. To su trenuci kada se traži radikalna promjena, kada se brani opstanak. A on nije izgledan s namještenim štićenicima palog vođe. Zato nije čudno da se nakon Merkeline najave povlačenja kao njezin izvjesni nasljednik na čelu CDU-a ubrzano profilira Friedrich Merz, njezina sušta suprotnost i veliki oponent njezine politike. Već davno prije migrantske krize se zalagao za restriktivniju politiku prema migracijama, konzervativniju financijsku i gospodarsku politiku, a oduvijek za snažnu transatlantsku orijentaciju. Zbog neslaganja s kancelarkom svojedobno se i povukao iz visoke politike i izgradio zavidnu karijeru u biznisu. F. Merz je pripadnik one Kohlove „zlatne mladeži“ CDU-a, koja se politički kalila na padu Berlinskog zida, na ujedinjenju Njemačke u Europi, ali i na njemačkoj politici međunarodnog priznanja Hrvatske ujesen 1991. Međutim, Angela Merkel, Kohlova „djevojčica“ iz bivšeg DDR-a, koja se uspela na čelo CDU-a zadavši posljednji udarac svome političkom ocu, u nastavku učvršćivanja svoje vlasti doslovce je eliminirala iz političkog života najužu jezgru nekadašnjih Kohlovih „zlatnih dječaka“, okružila se svojim političkim štićenicima i promijenila CDU. Merzova kandidatura ima snažnu poruku povratka CDU-a u dane stare slave. A njegova pobjeda na stranačkim izborima početkom prosinca imala bi potencijal političkog pokreta, značila bi izvjesno izvanredne parlamentarne izbore u Njemačkoj i izvjestan zaokret prema neokonzervativnom pogledu na budućnost EU-a. Upravljači svijetom Bolsonarov i Merzov neokonzervativizam dijeli cijeli Atlantski ocean. Europski uglađeni konzervativac Merz nikada si ne bi dopuštao tako diskriminirajuće izjave prema ženama, gay populaciji, manjinskim grupama kao što je to u političkoj kampanji činio bivši vojnik Bolsonaro. Ali svako podneblje ima svoje specifičnosti političkog izričaja, svoje granice između dopuštenog i zabranjenog. No ono što im je zajedničko jest naglasak na sigurnosti, povratak tradicionalnim državnim i društvenim konceptima, afirmacija pravne države i pravne sigurnosti i neprijateljstvo prema filozofiji globalizma u kojoj su trgovina, profit i naddržavne strukture glavni upravljači svijetom. Latinska Amerika je pošla tim putom. Uz promjene u Njemačkoj i EU bi pošla u tom smjeru. A Hrvatska? Simbolično ali službena Hrvatska je baš sad pošla u Kinu. Nakon što je dala javnu potporu klijentelizmu. Kao modelu kojim će nas spašavati od naše volje i nas samih.   Višnja Starešina / Slobodna Dalmacija
#Višnja Starešina

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.