Briga ih za investicije, bitno da se ima za plaće

Rashodi za zaposlene u lokalnoj administraciji odnijeli su prošle godine devet posto lokalnih proračuna – odnosno dvije od 21,9 milijardi kuna, koliki su bili budžeti svih općina, gradova i županija. Kada se tome pribroje izdaci za zaposlene u lokalnim vrtićima, domovima zdravlja, socijalnoj skrbi te vatrogasce i ostale proračunske korisnike, proizlazi da plaće pojedu 22 posto lokalnih budžeta. Ipak, u usporedbi s drugim zemljama Hrvatska ne strši po udjelu plaća u lokalnoj potrošnji, već se kao ključni problem nameću ovlasti i teritorijalni ustroj. Slovenija, primjerice, na plaće troši samo 7 posto lokalnih proračuna, ali druge države srednje i istočne Europe troše više nego Hrvatska – oko 30 posto – a EU 34 posto, navodi NALAS, mreža udruga lokalnih vlasti jugoistočne Europe. Manje od Srbije Hrvatski je problem što lokalne jedinice jako malo investiraju – samo 203 eura po stanovniku, dok Slovenija, primjerice, ulaže 415 eura, više nego što je prosjek EU (371 euro). Slovenci su očito vješti u privlačenju sredstava iz europskih fondova na nižim lokalnim razinama, a ta se vrata sada otvaraju i ovdje. Hrvatske lokalne jedinice investiraju samo 21 posto svog proračuna, Slovenija 37 posto, Turska 35 posto, čak i Srbija 29 posto. Nakon završetka lokalnih izbora očekuju se promjene i u reguliranju lokalne uprave, ali kako je došlo do odgode poreza na nekretnine, reforme će, izgleda, biti skromnijih dometa. Porez na nekretnine trebao je osigurati stabilan i stalan izvor prihoda, a taj novac trebao je biti preduvjet da gradovi i županije preuzmu dio financijskih obaveza za školstvo i zdravstvo na svom području. Ministar financija Slavko Linić govorio je da bi jedinice bez fiskalnih kapaciteta zadržale samo komunalne poslove, dok bi sve druge nadležnosti prešle na gradove ili županije. Podaci lokalnih proračuna za 2012. godinu pokazuju da je velik broj općina, njih pedesetak, toliko financijski ovisan o tekućim pomoćima iz državnog proračuna da bez pomoći ne bi imali ni za plaće. Još bi ih stotinjak samo vegetiralo. Lani je općinama i gradovima doznačeno 632 milijuna “tekuće pomoći iz državnog proračuna”, a među brojnim općinama s udjelom državne pomoći u proračunu većim od 20, pa i do 66 posto, našlo se i pet gradova: Skradin, Drniš, Buzet, Lepoglava i Grubišno Polje. Sadašnji je ustroj takav da samo četvrtina gradova, općina i županija raspolaže budžetima koji im omogućuju zadovoljavanje temeljnih funkcija zbog kojih su osnovane. U Vladi se još ne izjašnjavaju hoće li se mijenjati teritorijalni ustroj, no u resornom Ministarstvu regionalnog razvoja pripremaju se podloge za novo definiranje nerazvijenih područja i drukčiju raspodjelu državne pomoći. Prvo naplatite Lokalne su vlasti, jednako kao i država, neefikasne u prikupljanju postojećih prihoda. Državni ured za reviziju objavio je nedavno da su lokalne jedinice 2011. imale 8,6 milijardi kuna nenaplaćenih potraživanja. Upravo je taj podatak naveo Antu Baju iz Instituta za javne financije i Marka Primorca s Ekonomskog fakulteta da utvrde kako nije moguća daljnja decentralizacija prihoda sve dok lokalne jedinice ne poboljšaju naplatu prihoda od imovine, a naročito od komunalne naknade i doprinosa. Isto tako njihovo je mišljenje da ne treba uvoditi ni porez na nekretnine sve dok Porezna uprava i lokalne jedinice ne urede međusobno otvorena pitanja evidencije vlasništva, naplate prihoda, utvrđivanja obveznika i redovitih razmjena podataka u sklopu uređenog informacijskog sustava. >> Rasipni i štedljivi gradonačelnici: Tko drži lokalne blagajne?