Vijesti Najčitanije

Brigadir HV-a Ilija Vincetić : Odnos prema Hrvatima BiH i u iseljeništvu

Brigadir HV-a Ilija Vincetić : Odnos prema Hrvatima BiH i u iseljeništvu
Odnos prema Hrvatima u BiH i iseljeništvu još od 2000.g. skupo je koštao i njih i nas. Nama, u BiH, se nije dogodilo ništa novo. Mi na kućnim pragovima ginemo stoljećima. Za Isusa Krista i Hrvatsku. Mijenjaju se samo oni koji nam mogu, a ne žele pomoći. Venecija, Beč, sada Zagreb. Istina je da prijezir Zagreba najviše boli, ako zbog ničega drugog, onda zbog krvi prolivene za Hrvatsku u zadnja dva rata. Našim potiskivanjem neće nastati praznina u prostoru. Tek u hrvatskom narodu. Propust će popuniti oni koji nas istiskuju. Oni će za Hrvate u Hrvatskoj biti kazna. Bolit će ih pogled majke Hrvatice koja obilazi grobove i suzama zalijeva poneki samonikli cvijet i kvrgavim rukama miluje hrvatsku grudu, koja se jedina smilova i primi svoju mladost. Bolit će ih krunica koja teče iz usta druge majke, koja na pustom ognjištu zaziva milost Gospodina, za svoju djecu protjeranu u daleki svijet. Boljet će ih rane brojnih sinova, veterana HVO-a, koje ostaviše na nemilost neprijatelju. Bolit će ih puno toga. No, neka. Neka to bude njihova bol. Mi, navikli na patnju i preživljavanje, od 1463., do danas, živimo pod “kišobranom” za nas svevremenske “Ahdname”, voljom svjetskih moćnika, izdajnika među nama ili zbog bešćutne ravnodušnosti braće u susjedstvu. Neka i toga. Neuništiv smo mi narod. Sjeme se ne uništava zakopavanjem u zemlju. Istina je da malo boli, ali nije prvi put. Teško je vidjeti “humanost na djelu” za stotine tisuća neznaca u jednom, uz istodobni prijezir i bešćutnost za rođenu braću, u drugom oku, jedne te iste glave. I to boli. Neka. Naučili smo. Dobro se sjećam 1992.godine, otišao sam u rodni kraj, braniti rodnu kuću. I danas sam ponosan na te dane, svoj narod, prijatelje braću. Zašto, ova digresija. Nedugo nakon toga, u posjet mi je došla supruga, liječnica, isto dragovoljac DR iz 1991.godine. Upoznao sam je sa ljudima u sanitetu i uglavnom bi dane provodila sa njima. Jedne večeri, nakon posebno teškoga dana, reče mi: – “Znaš, vidjela sam mnogo smrti, ali ovo što vidim ovdje, nikada nisam vidjela. Ljudi ne umiru. Oni odlaze. Bez velike predstave, tiho, a dostojanstveno. I praznina koja nastane, se ne vidi. Samo se sklopi, kao da su dio jednog velikog mora.”!! To smo mi. Umire se tako, ili nestaje i danas. Neka. Navikli smo. Istina, posebno, drugačije od drugih boli, boli taj prijezir braće po materi, koji zna biti i ostrašćen, mržnji nalik. Upita se tada Hrvat, kojemu se odriče pravo biti to što jest, zbog čega? Što mi to učinismo subraći s druge strane, bez našeg pitanja podignute ograde na zajedničkoj očevini? Zašto se oni diče svojim položajem “antemurale christianitatis” u odnosu na kršćansku Europu, a ne žele vidjeti da smo mi u tom položaju već 500 godina u odnosu na njih. Zašto ne vide da mi nikada “ne posežemo”, nego samo “prisežemo”? Zašto “dižu zidove” prema nama, a “ravnaju putove” prema ubojicama svoje djece? Puno pitanja, a malo odgovora. A kada su u pitanju ona subraća, (ili njihovi potomci) koji zbog korice kruha ili nepravedna suda, napustiše domovinu i danas je, diljem svijeta, jednakom snagom sanjaju i vole, oni koji bi im to zabranili, poput slijepca ne vide da je to uzalud. Zar ne vidite, vi koji danas svojatate Domovinu, koji je ničim zasluženo dobiste na upravljanje, da ti ljudi mogu doslovno kupiti svoj kutak Domovine, koji vi besramno dajete na dražbu. Na žalost, Domovinu, ali i sebe, ste doveli do te točke, da više ne odlučujete tko će što kupiti. Sve je u rukama vjerovnika. Pa čemu onda tolika odioznost, kako prema nama u susjedstvu, tako i prema braći diljem svijeta? Gdje vi u nama nalazite krivnje?!!
#ilija vincetić

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.