Brkić: I ja sam na popisu, Grbin: Ovo je tema jer je Plenković uvrijeđen

Lučić je rekao da se ovime treba odgovoriti pritiskom od strane hrvatskih vlasti u BiH, ali i iz Zagreba. Šprlje je najavio protuistragu U emisiji Otvoreno na HTV-u gostovali su potpredsjednik Sabora Milijan Brkić, ministar pravosuđa Ante Šprlje, SDP-ov zastupnik Peđa Grbin, povjesničari Ivo Lučić te ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata centra Ante Nazor. "Hrvatski obrambeni rat je knjiga hrvatske samostalnosti. Hrvatska vojska je zajedno s prijateljima iz Armije BiH branila Bosnu i Hercegovinu. Optužnice se već nekoliko redaju protiv Hrvata u Travniku, Livnu i Središnjoj Bosni, nikle su optužnice po zapovjednoj odgovornosti, a riječ je o području koji su Hrvati obranili. Danas doživljavamo nastavak relativizacije obrambenog karaktera Domovinskog rata. Od 2009. događa se proces detuđmanizacije i relativizacije braniteljske žrtve", rekao je Brkić. Prema Ustavu dužni smo braniti Hrvate izvan domovine, dodao je. "I ja sam na popisu BiH za raspisivanje optužnice. Prije nekoliko dana putovao sam u Hercegovinu i ne bojim se ničeg. Čist sam pred sobom, Bogom i narodom". Ivo Lučić rekao je da su optužbe Ljube Ćesića Rojsa da je on dilao dokumentima neosnovane. "On je greškom dobio čin generala. Ja nisam prenosio nikakve dokumente niti sam odnio niti ijedan dokument. Naime, postoje dva viđenja Domovinskog rata. Jedno je njezin obrambeni karakter, a u tom slučaju nemamo što skrivati dokumentaciju. Drugo viđenje je da dokumentaciju treba uništiti. Moramo se boriti protiv korištenja selektivne dokumentacije. Hrvatski časnici su ponosno obavili svoj posao. Oni koji su pokušali uništiti Posavinu, sad pokušavaju te ljude iseliti koji su obranili to područje", rekao je Lučić. Peđa Grbin je rekao: "Hrvatska bi trebala pružiti pravnu pomoć svojim državljanima, a osobito zato što su Hrvati u BiH konstitutivan narod. Mora se postaviti pitanje zašto je prvo popis imao više od 20 osoba, a danas se u pritvoru nalazi deset osoba hrvatske nacionalnosti. Prema međunarodnim ugovorima od veljače 1996. Republika Hrvatska mora pružiti pravnu pomoć svojim državljanima. Iz Bih su posljednjih godina dolazile čudne optužnice pa je u lipnju 2015. Zoran Milanović donio zaključak kojim treba predati dokumente ali u slučajevima gdje se donose političke optužnice za zločinački pothvat ne treba se dostavljati dokumentacija". Vrlo je indikativno da su određeni ljudi izostavljeni s optužnice, a samo hrvatski državljani ostavljeni, rekao je Šprlje. Na upit što je s časnicima Armije BiH koji su kao pripadnici JNA razarali hrvatske gradove, rekao je: "Optužnica se ne može naručiti, ali postoji jedna grupacija ljudi koja se bavi istraživanjem tog pitanja, a ta dokumentacija i dokazi bit će dostavljeni DORH-u na daljnje postupanje". Ante Nazor rekao je da su optužbe protiv njega besmislene. "Podsjetit ću da je centar preuzeo zapisnik o primopredaji 2009., tamo je vrlo jasno rečeno da dozvole za presliku daje ravnatelj uprave za međunarodnu suradnju u sklopu Ministarstva pravosuđa. Od 2000. godine do siječna 2009. kopirano je, preslikano i skenirano gotovo 100 tisuća kopija dokumenata. Ovi dokumenti su vrlo važni, sprečavaju reviziju povijesti i već sada su pomogli ljudima koji su optuženi pred sudom BiH. Ta zapovjedna odgovornost meni je vrlo rastezljiv pojam, ali ovo je završni događaj koji se najmanje dvije godine u BIH događa - Rama, Mostar, Livno, središnja Bosna, tamo gdje su se Hrvati obranili, najednom niču te optužnice, volio bih vidjeti na temelju kojih dokumenata se ta zapovjedna odgovornost može dokazati. Ona je bila srušena i u Haagu. Vrlo je to sumnjivo". Ivo Lučić odgovorio je na pitanje 'zašto sada?'. "To se događa već punih 15 godina, drago mi je da su barem sada vlasti u RH shvatili što se događa. Vlade i politike u RH su pomagale tim događajima. Predsjednik Stjepan Mesić deset godina bio je jedan od najaktivnijih bošnjačkih lobista, govorio je o agresiji RH na BiH. To je bila politika koja je u sklopu detuđmanizacije išla na to da se kriminaliziraju rat i Hrvati u BiH. Nad njima se vrši institucionalno nasilje. Nemojmo govoriti o neovisnoti pravosuđa, to za BiH ne vrijedi. Nitko od tužitelja nije završio svoj mandat, svi su smijenjeni ili maknuti zbog afera i slilčnog. Obračunavaju se jedni s drugima, a najviše s Hrvatima jer nemaju svoj entitet. Rekao je da ga ne bi čudilo da Stolac sutra bude sljedeći". Riječ je opet uzeo Milijan Brkić. "Žao mi je što su kolege u Ministarstvu pravosuđa u Sarajevu u podlegli toj političkoj optužnici koja je stigla iz Republike Srpske koja je nastala na temelju genocida. Jedan dio političkih snaga u BiH, posebno u Sarajevu, je sigurno protiv euroatlantskog puta BiH i pokušavaju je zaustaviti na tom putu, a smeta podrška Hrvatske. Slučaj u Orašju indikativan je i po tajmingu. 24 godine se priča o tome. Oni moraju biti sigurni da BiH neće ostati bez potpore Hrvatske. Sve dok jedan Hrvat živi u BiH Hrvatska će na tome inzistirati". Lučić je rekao da se ovime treba odgovoriti pritiskom od strane hrvatskih vlasti u BiH, ali i iz Zagreba. Jesu li zakazale službe? Brkić je rekao da nije informiran je li se znalo za ovaj podatak, ali da su službe za to trebale znati. "Imamo problem, u Hrvatskoj moramo prestati s prebacivanjem krivnje skupiti glavu i poslati našim sunarodnjacima u BiH poruku gdje će se osjećati sigurnijima". Grbin je rekao da o optužnicama govorimo samo zato što je Plenković bio u posjetu BiH i das e zbog toga osjeća uvrijeđen.