Bruna i Zlatko pobrali su HDZ-ovo vrhnje, a Bandić započeo lustraciju

Dodao je i da je to ''najljepši i najvažniji trg u Zagrebu'', a zatim objasnio kako je zamislio svoj prijedlog. ''Nalazimo se ovdje ispred Glazbene akademije na sjeverozapadnom kutu, još uvijek, Trga maršala Tita. Lijevo od nas je Leksikografski zavod, sjeverno jedno od najvećih Meštrovićevih djela, lijevo legendarna Kazališna kavana koju ćemo također vratiti, a južno Dramska akademija, a ispred nas središnji hram hrvatske kulture - Hrvatsko narodno kazalište. Ovo mjesto zaslužuje da nosi najljepše i najvažnije ime trga u Republici Hrvatskoj kojeg nažalost Zagreb nema, a ni drugi hrvatski gradovi'', kazao je Bandić i najavio svoje predlaganje Odboru za imenovanje ulica i trgova''. I nakon toga se zakotrljala lavina reakcija sa svih strana političkog spektra; ljevica i deklarirani antifašisti, jasno, odmah su ustali u obranu imena Titova trga, oni desniji slavili su kao da je Hrvatska oslobođena-doduše, neki će ovaj početak micanja simbola i imena Josipa Broza Tita tako i shvatiti- a dio javnosti ostao je potpuno indiferentan. Shvaćajući da promjena imena jednog trga nije ključna za prosperitet Hrvatske, iako svakako i o tome se pitanju treba raspravljati. Uostalom, to su učinile sve države koje su prošle kroz ruke socijalističkog modela, a ožiljci su duboki i trajni još uvijek. Pragmatični Bandić popustio pred ucjenom No, vratimo se pragmatičnom Bandiću, usuđujem se reći najumješnijem hrvatskom političaru, koji je već odavno prešao područje Zagreba. Iako je još donedavno prilično oprezno najavljivao mogućnost referenduma o prenamjeni imena doista najljepšeg zagrebačkog trga, u svega nekoliko dana ipak je došlo do preokreta. Pritisnut tankom većinom u Skupštini, ali i gotovo ''ucijenjen'' od strane nezavisnih saborskih zastupnika, ali i članova Skupštine, Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića, koji su na svibanjskim izborima dobili deset posto glasova i pet vijećnićkih mjesta, Bandić je popustio. Gradonačelnik Bandić ovim potezom dobiva većinu u Gradskoj skupštini. Uz njegovih 14 zastupnika, računa na sedam HDZ-ovih, ali mu je još nedostalo pet za većinu u Gradskoj skupštini. Na ovaj način može računati na zastupnike Nezavisne liste Brune Esih. Ona je jasno dala do znanja da ne želi suradnju, ako se ne ispuni njezin jedini uvjet, a to je preimenovanje ovog trga. Iako je Bandić prvo rekao da će se održati referendum, čini se da je promjenio mišljenje. Ovaj Bandićev prijedlog mora proći Odbor za preimenovaje ulica i trga grada Zagreba i Gradsku skupštinu. "Znam čitati znakove vremena u gradu i slušati puls naših ljudi", izjavio je zagrebački gradonačelnik prilikom najave imenovanja Trga Republike Hrvatske. "Moram izraziti zadovoljstvo s ovim potezom Milana Bandića i njegovu spremnost da se promijeni ime trga. Mislim da smo nadomak te velike odluke, koja se trebala dogoditi i ranije, ali ne mogu sakriti zadovoljstvo da se to sada događa. Mi smo rekli da je preimenovanje trga naš preduvjet da bismo krenuli u dodatne pregovore o sklapanju većine i nadam se da će nakon ovoga ti razgovori i biti pokrenuti", zadovoljno je rekla Bruna Esih, a njezin politički istomišljenik i partner dr. Zlatko Hasanbegović izrazio je zadovoljstvo Bandićevim potezom te želi potpisati sporazum kako ne bi došlo do neke promjene u posljednji trenutak. "Ovo doživljavam kao osobnu, moralnu zadovoljštinu i svih nas s liste gospođe Esih koji smo jasno artikulirali i u kampanji, ali i prije kao akteri hrvatskog javnog života, da je stvar civilizacijske higijene da ovaj trg ne nosi ime po osobi i simbolu jugoslavenske komunističke diktature", poručio je Hasanbegović. Prijedlog promjene imena je izvorno prijedlog HDZ-a pod vodstvom Karamarka I Esih i Hasanbegović od početka su svojega javnoga djelovanja, otprilike, bilo je to prije godine, kada ih je šira javnost upoznala, ponavljali kako sporni trg treba preimenovati te se zalagali da i Hrvatska uđe u proces lustracije, kao i sve post-socijalističke države. To i jest bio temelj njihova političkoga djelovanja, no, to je sada već općepoznata činjenica o kojoj nećemo ovom prigodom. Zagrebački Gradski odbor HDZ-a odlučio je na sjednici u ponedjeljak navečer da će surađivati s pobjednikom lokalnih izbora u Zagrebu, gradonačelnikom Bandićem, ističući kako je temelj tih razgovora provođenje njihovih projekata, te su istaknuli kako se treba promijeniti ime Trga maršala Tita, podsjetivši kako je to izvorno prijedlog HDZ-a i to ne referendumom. "Naš stav je jasan - ne referendumu, promjena imena Trga maršala Tita, da. Razgovarat ćemo o svim varijantama", izjavio je novinarima nakon sjednice predsjednik gradskog odbora HDZ-a Andrija Mikulić. Podsjetio je i kako je promjena imena Trga maršala Tita izvorno ideja HDZ-a te kako je njihov stav poznat, "da najljepši trg Zagreba treba promijeniti ime". Pojasnio je kako HDZ-ov prijedlog ranije nije bio prihvaćen zbog čega to pitanje nije došlo do Gradske skupštine. I to je apsolutno točno; izvorno, ideja o promjeni imena doista je HDZ-ova i o njoj se ozbiljno raspravljalo još u vrijeme dok je HDZ-om predsjedavao Tomislav Karamarko. Na jednoj je stranačkoj tribini svojedobno rekao kako ''ćemo tog zločinca protjerati sa svih ulica i trgova u Hrvatskoj'', a upravo su detitoizacija i lustracija bile ključne točke njegovog političkog djelovanja No, posegnemo li dalje u prošlost, prisjetit ćemo se da se o toj temi, koju je uglavnom svaka vlast izbjegavala, razgovaralo još i u davno vrijeme Ive Sanadera i njegovog HDZ-a. Doduše, stidlljivo, uglavnom u kuloarima, vjerojatno se pozivajući i na povijesnu ostavštinu prvog hrvatskog Predsjednika i predsjednika HDZ-a, dr. Franje Tuđmana. Za one koji se toga ne sjećaju, podsjetimo. Poznato je da je Franjo Tuđman '90-ih godina spriječio inicijativu u zagrebačkoj gradskoj skupštini da se preimenuje Trg maršala Tita. Ubrzo poslije Tuđmanove smrti HDZ je izgubio vlast u Zagrebu pa je ta tema skliznula na političke margine. Titovo ime, osim u Zagrebu, u Hrvatskoj još nose neki trgovi i ulice u Rijeci, Opatiji, Buzetu ili Puli gdje Tito ima svoje trgove i ulice, ali u tim gradovima HDZ nikada nije obnašao vlast. Sanaderova nasljednica na mjestu šefice stranke i Vlade, Jadranka Kosor, prije nekoliko je godina izjavila: ''Prije nego što sam izabrana za predsjednicu HDZ-a bila sam i zamjenica predsjednika i potpredsjednica stranke i mogu reći da nikad nisam čula da bi netko iz HDZ-a u ta četiri grada tražio da se preimenuje Titov trg ili ulica. S obzirom da je to u lokalnoj nadležnosti, nitko nije niti trebao pitati vodstvo stranke smije li promijeniti naziv ulice. Da ipak je, o tome bismo sigurno raspravljali na predsjedništvu HDZ-a, no, ponavljam, takvih inicijativa nije bilo''. Sukladno Zakonu o naseljima, nazive ulica i trgova određuju predstavnička tijela gradova i općina, dakle, jednostavnim rječnikom, lokalne su vlasti, da su htjele, mogle već odavno promijeniti sporno ime i zatvoriti tu stranicu u povijesti. Ovako, štafetu je ponovno preuzeo najbrži i politički najmudriji, Milan Bandić. Lanac bi išao ovako: HDZ je s time krenuo prvi, onda su preuzeli Esih i Hasanbegović, predstavljajući se kao ''prvoborci'' te ideje, da bi na koncu zasluge preuzeo Bandić. HDZ-u su zasluge otete zbog kalkuliranja i ''straha od lijevih'' Zašto HDZ nije uspio nametnuti taj prijedlog? Iz dva vrlo jednostavna razloga: uvijek su kalkulirali, jer su strahovali od napada lijevih, da ih se ne strpa u nekakav ideološki desni koš, a drugo, prezentacija ideja i komunikacija s javnošću nije im nikada bila odveć jaka strana. Ali, bit će ipak da je prevladao prvi razlog, a to je da se ne zamjere dijelu birača, od kojih su mnogi i dalje štovatelji maršala. Uostalom, nije li i najveći broj članova Komunističke partije većinom prešao u HDZ? I tako su, realno, politički amateri Esih i Hasanbegović pritisnuli uz zid velikog Bandića i zajednički odradili ono što se nitko prije njih iz tog političkog dijela nije usudio. Pa sada ne reći da Bandić nije majstor, kako god okreneš priču, bio za Tita, ili protiv njega. I tako je lustracija u Hrvatskoj započela u ljeto 2017. Dio će odraditi, grubo rečeno i biologija, a drugi dio političke strukture koje svim silama žele raskid s bilo kakvim povijesnim vezama koje bi ih povezivala s bivšom SFRJ. O tome kako će ova prisilna odluka odjeknuti u Europi, svjedočit ćemo uskoro. No, obzirom na stanje u državi, nastavit će se u pravcu vica koji je odmah krenuo: Nađemo se na Trgu u 17? Da, ali u Dublinu.