Bruxelles upozorava: Premijer vam se igra ulaskom u Schengen

– Vaš se premijer igra sudbinom svih hrvatskih građana koji očekuju ulazak Hrvatske u schengensku zonu – rekao nam je jučer u Bruxellesu jedan dužnosnik EU upoznat s raspravom koja se u Europskoj komisiji vodi o mogućim sankcijama Hrvatskoj u slučaju da se po hitnom postupku ne promijeni zakon kolokvijalno nazvan "lex Perković". Manji, ali važan fond Ako i kada EK odluči kazniti Hrvatsku zbog nepoštivanja propisa o europskom uhidbenom nalogu, te sankcije najvjerojatnije neće biti u obliku uskraćivanja novca iz kohezijskog fonda i strukturnih fondova, već upravo iz manjeg, ali iznimno važnog fonda koji služi pripremi Hrvatske za što brži ulazak u Schengen. U toj stavki proračuna EU, poznatijoj i po engleskom izrazu "Schengen facility", za Hrvatsku je ove godine rezervirano 40 milijuna eura, a od 2014. do 2020. dodatnih 203,7 milijuna eura. Ukupno 243,7 milijuna eura moglo bi, dakle, biti zamrznuto ne promijeni li Hrvatska zakon koji, kako naglašavaju u Bruxellesu, krši europske propise. – Ako dođe do aktiviranja članka 39. hrvatskog pristupnog ugovora, kazna će biti u obliku zamrzavanja novca koji je predviđen za pripremu Hrvatske za ulazak u Schengen – rekao je za Večernji list dobro upućeni dužnosnik EU koji je želio ostati anoniman jer nije ovlašten otkrivati opcije koje priprema Komisija. Dodao je da svi u Komisiji koji su upućeni u proces pregovaranja i primanja Hrvatske u EU namjeravaju podržati potpredsjednicu Viviane Reding ako ona na kolegiju povjerenika predloži da se na Hrvatsku primijeni članak 39. zbog neispunjavanja obveza. Potpredsjednica EK Viviane Reding, podsjetimo, zaprijetila je da će aktivirati članak 39. hrvatskog pristupnog ugovora koji predviđa "odgovarajuće mjere", a pravni stručnjaci i eurobirokrati proteklih su tjedana proučavali koje bi to točno mjere mogle biti. Od drugog visokog izvora jučer smo doznali da su stručnjaci skloni zaključiti da ne mogu kazniti Hrvatsku uskraćivanjem novca iz strukturnih fondova jer za to "nema pravne osnove". Ali prema izjavama prvog izvora, što drugi izvor nije demantirao, moguće je u ovom slučaju kazniti Hrvatsku zamrzavanjem novca iz manjeg fonda koji služi pripremi za Schengen. Ako se to zaista i dogodi, šteta za Hrvatsku bit će dvostruka: ne samo da će povući manje novca iz proračuna EU, nego će kasniti i njezin ulazak u schengensku zonu. Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić već je najavljivao da će novcem koji je u proračunu EU predviđen za ulazak Hrvatske u Schengen kupiti, primjerice, moderno opremljene helikoptere koji će nadzirati vanjsku granicu EU. I Ranko Ostojić i premijer Zoran Milanović najavljivali su da ova vlada ima cilj da Hrvatska uđe u schengensku zonu dvije godine nakon ulaska u EU. Sve to – i nabava helikoptera i ulazak u zonu bez granica – moglo bi biti privremeno zaustavljeno ako Hrvatska ne posluša savjet Komisije o europskom uhidbenom nalogu. Čekaju hrvatski potez Glasnogovornica Europske komisije Pia Ahrenkilde Hansen izjavila je jučer da kolegij europskih povjerenika, koji danas zasjeda u Strasbourgu, nema na dnevnom redu pitanje Hrvatske i europskog uhidbenog naloga. No ponovila je da Komisija očekuje da Hrvatska ispuni pismena obećanja i ukine vremensko ograničenje u primjeni EUN-a. – Primili smo uvjeravanja da će Hrvatska to učiniti. Sad želimo vidjeti da to zaista i čini te da to učini brzo – rekla je glasnogovornica Hansen. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso sutra pred Europskim parlamentom u Strasbourgu drži tradicionalni godišnji govor o stanju EU, ali izvori upućeni u sadržaj nacrta tog govora kažu da u njemu neće biti spomenuto pitanje Hrvatske i europskog uhidbenog naloga. Tomislav Krasnec/VL Izvornu vijest možete pogledati OVDJE