Vijesti Najčitanije
ČETVRT STOLJEĆA OD PROGONA HRVATA IZ FOJNICE Ni nakon 25 godina nitko nije odgovarao
Početkom srpnja navršilo se četvrt stoljeća od progona Hrvata iz općine Fojnica. Za zločine nad Hrvatima Fojnice, ubojstva i progone te uništavanje imovine i rušenje katoličkih vjerskih objekata, još uvijek nitko nije procesuiran, piše Večernji list BiH.
Sramotna činjenica
Upravo ovu sramotnu činjenicu mnogi koriste kako bi iskrivili povijest, Hrvate prikazali kao zločince, a Armiju BiH “osloboditeljem” Fojnice. – Sedam brigada tzv. Armije BiH iz ukupno 11 pravaca napalo je Fojnicu, “oslobađajući” je od Hrvata, uništavajući njihovu imovinu, kao i katoličke vjerske objekte. Po verziji koja se pokušava plasirati ovih dana u bošnjačkim medijima i javnosti, ispada da smo mi sami sebe protjerali iz Fojnice. Prije toga smo opljačkali vlastitu imovinu, sedam hrvatskih obitelji žive zapalili, spalili crkvu u Šćitovu kao i brojne druge katoličke vjerske objekte u Fojnici – kaže nam Branko Stanić, jedan od ratnih zapovjednika HVO-a u Fojnici i potpisnik sporazuma o uspostavi “zaštićene sanitetske zone” u ovoj općini. Uz Stanića, spomenuti su sporazum potpisali i Nihad Kamenjaš, predstavnik Armije BiH, te tadašnji zapovjednik snaga UNPROFOR-a u BiH francuski general Filip Morion. Napadom na Fojnicu sporazum je grubo prekršila bošnjačka strana – tvrdi Stanić koji je jedan od svjedoka odglumljenog zajedništva koje je funkcioniralo dok Armija BiH nije ojačala te stvorila preduvjete za ostvarenje plana etničkog čišćenja Fojnice, ali i zauzimanja Kiseljaka.
Najteže razdoblje
Fojnički Hrvati ovo razdoblje pamte kao najteže u novijoj povijesti jer u srpnju 1993. počinje masovan progon Hrvata. Među najtežim zločinima koje je Armija BiH počinila nad Hrvatima Fojnice su ubojstva 23 civila, od kojih su neki živi spaljeni. Luca Barbić (76) i njezina kći Ana spaljene su žive u selu Šćitovo. Istu sudbinu doživjelo je još šest hrvatskih obitelji. Za tijelima nekih civila još uvijek se traga. Među ubijenim civilima su i fra Nikica Miličević i fra Leon Migić, gvardijan i vikar Franjevačkog samostana u Fojnici. Na pragu samostana 13. studenoga 1993. ubio ih je Miralem Čengić, pripadnik Armije BiH, kojega je više puta pomilovao bošnjački politički vrh. Osim 23 civila, u obrani Fojnice od daleko brojnije ABiH poginulo je oko 100 pripadnika HVO-a, 300 ih je ranjeno, a 50 prošlo kroz logore Armije BiH. Većina je završila u logoru “Silos” u Busovači. Zbog teške prošlosti Hrvata u Fojnici, od prijeratnih 5500, trenutačno ih živi manje od 3000./HMS/
