Vijesti Najčitanije

Crna Gora protjeruje veleposlanika Srbije koji je na Pupovčevom domjenku prijetio i Hrvatskoj!

Crna Gora protjeruje veleposlanika Srbije koji je na Pupovčevom domjenku prijetio i Hrvatskoj!

Srbija je pokvarenom politikom nakon I. svjetskog rata okupirala neovisnu Kraljevinu Crnu Goru, što je legalizirano na nelegitimnoj Podgoričkoj skupštini. Nakon toga su Crnogorci kao jedini narod u Jugoslaviji podigli oružani ustanak protiv Beograda poznat kao Božićni ustanak, koji je, brutalnošću srpske vojske, ugušen u krvi.

Zbog toga je ponosni crnogorski narod izuzetno osjetljiv kada se danas ponovno šire velikosrpske ideje o ‘bratskom sjedinjenju’ kakve je dao veleposlanik Srbije u Crnoj Gori. 

Veleposlanik Srbije u Crnoj Gori Vladimir Božović proglašen je za personu non grata i od njega je zatraženo da napusti Crnu Goru, priopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore, 

Vladimir Božović se jednako ponašao u Hrvatskoj kao gost kod Pupovca na božićnom domjenku SNV-a
Taj isti Vladimir Božović se kao izaslanik Srbije jednako ponašao i u Zagrebu na božićnom domjenku koji organizira Srpsko narodno vijeće i Milorad Pupovac. Tamo je, kao izaslanik agresorske Srbije, uputio niz provokacija, uvreda i prijetnji hrvatskom narodu i državi koja je bila žrtva te agresije. Između ostalog, kazao je da će Srbija “braniti svim raspoloživim sredstvima” Srbe u Hrvatskoj u svim iskušenjima.
A već je jednom u to ime Srbija izvršila genocid nad Hrvatima u Domovinskom ratu.
Što je rekao veleposlanik Srbije u Podgorici?

Veleposlanik Srbije u Crnoj Gori Vladimir Božović rekao je da “sve što se događalo u povijesti se treba obilježiti sa poštovanjem relevantnih činjenica i da svako može imati svoj osobni stav i odnos prema istini, ali da ih ne može mijenjati. Velika i slavna Mojkovačka bitka kao primjer kristolike žrtve za svog bližnjeg i za slobodu, bila je uvod u oslobođenje Crne Gore i Podgoričku skupštinu – kao slobodan izraz narodne volje za ujedinjenje sa bratskom Srbijom”, tvrdi veleposlanik Srbije Crnoj Gori Vladimir Božović, 

To je vrlo pojednostavljen prikaz povijesti od strane veleposlanika Srbije u Podgorici, ali istina izgleda drugačije.

Naime, Crnogorska vojska je 1915. spasila poraženu srpsku vojsku u Mojkovačkoj bitki u I. svjetskom ratu. Srbija je izgubila rat i cijela vojska je bila u bijegu i povlačenju prema Albaniji. Da joj Crnogorci nisu štitili odstupnicu, Austro-Ugarska bi potpuno uništila srpsku vojsku u ravnicama Kosova Polja.

Mojkovačka bitka – Srbija zabila nož u leđa Crnoj Gori Zatim su Crnoj Gori Srbija i njeni vojnici dvije godine kasnije uzvratili nožem u leđa po klasičnom velikosrpskom obrascu. Iskrcali su se nakon što su Saveznici (većinom Francuzi) pobijedili Austro-Ugarsku na Solunskom frontu, krajem I. svjetskog rata 1918. iz Soluna u Baru i Budvi i okupirali Crnu Goru. Odmah su počinili niz zločina nad istaknutim pripadnicima zelenaša-domoljuba i njihovih obitelji, te počeli krvavo gušiti narodni otpor Crnogoraca. Rezultat toga je bilo oko 6.000 spaljenih domova Crnogoraca (što je možda svaka 7-8 kuća od tadašnjih 300.000 stanovnika Crne Gore). Srbijanska vojska je počinila  velike zločine koje je jugoslavenska historiografija krila, od silovanja žena i djevojaka, čak i pojava  nekrofilije i ponovnog ritualnog ubijanja mrtvaca

Okupatori iz Srbije odmah premještaju glavni grad neovisne Kraljevine Crne Gore iz Cetinja u Podgoricu, te tamo organiziraju farsičnu Podgoričku skupštinu u režiji crnogorskih Srba i domaćih izdajnika. 

U Crnoj Gori je uvedena srpska vojna uprava i policijski sat. Dio daleko malobrojnijih savezničkih postrojbi Francuske, Velike Britanije, SAD i Italije također je razmješten u Crnoj Gori. Francuska i Velika Britanija podržavale su proširenje i utjecaj Srbije na Balkanu jer je bila njihov najvjerniji saveznik. Tako se Srbija 1913. godine proširila na Kosovo i Makedoniju, a 1918. je zauzela Crnu Goru, Bačku, Banat i Srijem u današnjoj Vojvodini, što je uvod u stvaranje Velike Srbije. Kasnije je u ratovima 1990-ih Srbija izgubila većinu tih teritorija što je dobila nakon Balkanskih ustanaka i I. svjetskog rata, a Crna Gora, Kosovo i Makedonija su danas neovisne države.

Podogorička skupština – velika prevara

Uoči Podgoričke skupštine 1918. Srbi u Podgorici srušili su obelisk podignut u čast crnogorskog velikog vojvode Mirka Petrovića Njegoša u centru grada. Podgorička skupština je bila uspostavljena 24. studenog 1918. pod zaštitom srpske vojske, a dva dana potom 26. studenoga 1918. će donijeti svoje najvažnije odluke tajnim glasovanjem. Te odluke su bile:

    • da se kralj Nikola I. i njegova dinastija svrgnu s crnogorskog prijestolja;
    • da se Crna Gora bezuvjetno sjedini s Srbijom u novu državu s dinastijom Karađorđević na čelu i da tako sjedinjeni uđu u zajedničku domovinu “jednog troimenog naroda Srba, Hrvata i Slovenaca”

Glasovanje na Podgoričkoj skupštini podržalo je samo 5 od ukupno 56 regularno 1914. izabranih zastupnika posljednjeg saziva Crnogorske narodne skupštine.

Zbog toga je ova izjava veleposlanika Srbije u Crnoj Gori izazvala burne reakcije među domoljubnim Crnogoricima koji nelegitimnu Podgoričku skupštinu smatraju okupacijom Crne Gore i početkom nasilne srbizacije njihovog naroda i države.

U Jugoslaviji ustanovili Srpsku pravoslavnu crkvu koja radi na srbizaciji svih pravoslavaca u njoj

Naime, malo kasnije je stvorena Jugoslavija, a onda je Beograd od Carigradske patrijaršije ishodio da se 1922. osnuje, do tada nepostojeća, Srpska pravoslavna crkva i da ima jurisdikciju nad svim pravoslavcima u Jugoslaviji. A zbog jezika i vjere najlakše su pod srbizaciju dospjeli Crnogorci, a iza njih muslimani i Hrvati (osobito u dijelovima uz more). To složeno pitanje agresivne srbizacije počelo je u Hrvatskoj još ranije, odmah nakon priznanja države Srbije 1878. godine, i to u Dubrovniku i okolici gdje je Beograd nastojao stvoriti novi narod – Srbe katolike.

Puno je to lakše išlo u Crnoj Gori gdje je najveći dio Crnogoraca bio u to vrijeme pravoslavne vjere, a ulaskom u Jugoslaviju nakon Podgoričke skupštine, Srpska pravoslavna crkva sve čini da srbizira Crnogorce. Premda se to danas čini stranim, zamislimo samo što bi bilo s Hrvatima da su bili pravoslavne vjere i da su stvaranjem Jugoslavije potpali pod Srpsku pravoslavnu crkvu kao Crnogorci. Pravoslavnim Makedoncima je razlika u jeziku bila najbitniji čimbenik da ne budu srbizirani, jer je Srbija 1913. godine okupirala i Makedoniju koja je do stvaranja Jugoslavije bila dio Srbije. Srbija je čak razmišljala da se glavni grad iz Beograda premjesti u Skopje, radi lakše srbizacije Makedonije.

Zato valja imati razumijevanja za crnogorsku bremenitu povijest.

Gradonačelnik Podogorice ne priznaje Podgoričku skupštinu i gasi svjetla četiri dana!

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, domoljubni Crnogorac,  u znak obilježavanja 102 godine od Podgoričke skupštine spustio je zastave do zemlje i ugasio svijetla ispred zgrade Skupštine grada.

Crnogorski domoljubi su na Facebooku i Twitteru dijelili ovu objavu i maksimalno podržali odluku gradonačelnika.

Na drugoj strani, srbijanski mediji su ovaj potez gradonačelnika Podgorice dočekali napadima i osobnim vrijeđanjima Ivana Vukovića.

Izvor:Narod.hr

Autor: Petar Horvatić/Foto: slika zaslona

#HRVATSKA #Crna Gora #Vladimir Božović #veleposlanik #protjerivanje diplomata

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.