Vijesti Najčitanije

Cvrtila: Gospodo, izvolite zajednički štititi granice, a ne davati milijune da se Hrvate pretvori u graničare stare

Cvrtila: Gospodo, izvolite zajednički štititi granice, a ne davati milijune da se Hrvate pretvori u graničare stare
Mediji su se proteklih dana raspisali o navodno zaoštrenim odnosima između Hrvatske s jedne strane i Austrije i Slovenije s druge strane, vezano uz pitanje migranata. O tome je za Direktno govorio kriminalist Željko Cvrtila. Austrijski ministar unutarnjih poslova Herbert Kickl poručio je kako je s ministrima okolnih zemalja, među kojima je i hrvatski ministar Davor Božinović, dogovorio aktiviranje policijsko-vojnog plana koji uključuje postavljanje vojske na vanjske granice šest država članica, među kojima je i Hrvatska. U suprotnom će, prema pisanju medija, Austrija zatvoriti svoje granice. Hrvatska na to navodno ne pristaje, a jesmo li to obvezni učiniti zatraže li to od nas Austrija i Slovenija - objasnio nam je Cvrtila. "Mogu nas stiskati, ali koliko ja znam mi nismo nigdje potpisali obvezu da vojsku moramo staviti na granicu. Tek je ove godine promijenjen Zakon o obrani, gdje je dana mogućnost da vojska može ići na granice.

'Policija je educirana za rad s masama, vojnici o tome nemaju blage veze'

Osobno, kaže, misli kako još nije takva situacija da treba slati vojsku. "Granični policajci koje mi imamo plus interventna koja se često uključuje na granice - mislim da je to dovoljno da kontroliraju i nadziru ovakav priljev. Međutim, mi imamo istočne granice duže od 1300 kilometara, od Crne Gore do Mađarske, bosanske granice imamo oko 1000 kilometara - znači vi to ne možete štititi ni sa šest, ni s 10, ni s 20, ni 30 tisuća policajaca i vojnika. Na kraju krajeva, da stavite jednog pored drugog, ako naiđe neki veći migracijski val - to ih neće zaustaviti, a u tom slučaju je isto policija učinkovitija, jer je ona educirana za rad s masama, dok vojnici o tome nemaju blage veze. Nitko neće sigurno naložiti nekakvu drastičniju primjenu sredstava prisile poput pucanja ili nekakvu takvu stvar, eventualno nekakva fizička blokada s ljudima, tjelesna blokada, što u velikom valu naprosto nije moguće ostvariti. Možete hvatati 20, 30, 50 migranata, međutim, ako vam naiđe veliki val kao što je bilo prije dvije godine - to onda nije moguće zaustaviti, bez fizičkih prepreka to nije moguće napraviti". Dakle, objašnjava Cvrtila, "mogu 'dopeljati' i Nijemci i Austrijanci, Talijani, Mađari na granicu i svoje ljude, ali neće je moći zaštititi". "Inače, moj je stav da u najmanju ruku nije korektno da Hrvatska i rubne druge države poput Grčke, Rumunjske ili Bugarske preuzimaju na sebe odgovornost kompletne zaštite granice Europske unije. Dakle, ako je to zajednička granica, onda je izvolite, gospodo, zajednički štititi, a ne 'dat ćemo vam sad tu 50, 100 milijuna eura' i onda će se svi Hrvati pretvoriti u graničare stare i onda ćemo opet imati nekakve utvrde i Krajinu koja će štititi Europu kao što ju je nekada štitila od Turaka. To, po meni, naprosto nije prihvatljivo, tako da prijedlog da bi bile zajedničke snage može, ali ne u smislu da oni pošalju neke časnike koji će tamo nešto nadzirati i gledati, nego treba recipročno razdijeliti broj ljudi koji će biti na zaštiti granice", rekao je sigurnosni stručnjak.

'Neka  EU odluči  - hoće li ili neće primati migrante'

Ključno je, napominje Cvrtila, to da Europska unija donese svoju odluku o tome hoće li migrante primati ili neće. "Ako će ih primati, onda je na Hrvatskoj i na svim drugim zemljama da ih identificiraju, da im daju određene propusne dokumente i da ih odmah raspodjeljuju u države kako se to dogovori na nivou Europske unije. Ako se dogovori da ih neće primati, e onda treba aktivirati takve planove gdje će se granice štititi na drugačiji način, znači sa zajedničkim snagama, ali opet kažem - da stavite i 100 tisuća nećete moći bez uporabe težih sredstava sile, što sigurno nitko neće odobriti, zaustaviti veće valove migranata. I ogromna je glupost što smo mi ušli u nekakvu državu koja se zove Europska unija, bez obzira na to što svi tvrde da to nije država, to nije država nego je 'naddržava', a da istovremeno nismo ušli u zajednički granični prostor, to je kao da imate tvornicu, imate pet hala, ali u četiri hale može vam ući tko hoće i kako hoće", zaključio je Željko Cvrtila u razgovoru za Direktno. Ivana Zadro / Direktno.hr
#EU #mr. Željko Cvrtila #migranti

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.