Vijesti Najčitanije

Cvrtila: Lako je zbrinuti migrante na nekoliko sati, sada slijedi izazov

Cvrtila: Lako je zbrinuti migrante na nekoliko sati, sada slijedi izazov
Mi imamo s tim zbrinjavanjem u povijesti vrlo loša iskustva. Oni su s vremenom tražili svoja manjinska prava, na što imaju pravo, ali nije na tome stalo nego su tražili i teritorij što se iskazalo i u Domovinskom ratu, kazao je stručnjak za sigurnost Stručnjak za sigurnost i predsjednik Akcije za bolju Hrvatsku Željko Cvrtila na mađarsko zatvaranje granica upozoravao je unazad nekoliko mjeseci. "Ja sam to još prije mjesec, dva rekao, ukoliko se zapečate granice da će to biti problem. Dokle god imamo brz transport migranata nećemo značajno osjetiti probleme koji s tim idu, prvenstveno sigurnosne, socijalne, ekonomske i demografske", kazao je Cvrtila.
Dodao je da ukoliko samo Mađarska zatvori granice, a ne i Slovenija, onda će to za Hrvatsku iziskivati samo veće troškove zbog dulje rute. "To će biti dodatni trošak, ali u sigurnosnom smislu nećemo osjetiti. Ako i Slovenija zapečati granice, onda ćemo biti u situaciji da ti ljudi ostanu ovdje i onda će nam se početi pojavljivati svi ostali problemi, socijalni nemiri i od strane migranata koji će biti nezadovoljni zbog zaustavljanja, vraćanja, a naravno taj revolt i bunt će se događati i kod nas", rekao je Cvrtila.
Dodao je da oni nisu zatvorenici. "Ne možete ih zatvoriti, oni se slobodno kreću, imaju određena prava i naravno da ih imaju, ali onda se može pojaviti problem s kriminalom, s domaćim stanovništvom koje će se osjetiti uzgroženim", upozorava stručnjak za sigurnost. Onda se javlja i pitanje kako ih smjestiti. "Lako je to kada je to na nekoliko sati, zima dolazi. Drugo je kada vama tisuću ljudi dođe, pa novih pet tisuća, a još niste zbrinuli ni prvih tisuću. Hrvatska nije Njemačka i ne može to apsorbirati. Njemačka u tome ima i ekonomski interes zbog jeftinije radne snage. Na taj način će si oni probrati kvalitetno, a ostalo po kvotama vratiti", nastavio je Cvrtila. Ono što je za državu poput Njemačke milijun migranata, to je za Hrvatsku 10 tisuća, u smislu ekonomske moći zbrinjavanja. "Mađari su to već najavljivali, to je njihov modus. Ne znam rade li oni to pod nečijim pritiskom unutar Europe, ali granice i jesu za to da štite Europu od vanjskih utjecaja. Bez obzira što to nije lijepo vidjeti, niti je u duhu humanitarnosti, oni se, kao i naša Vlada, na neki način ponašaju prema pravilima Schengena", kazao je Željko Cvrtila. Smatra da za Hrvatsku zatvaranje granice vjerojatno nije moguće. "To bi bio Kineski zid s obzirom na dužinu hrvatske granice. Prije dva mjeseca sam rekao da bez nekakve snažnije primjene sredstava prisile priljeva migrante se ne može fizički zaustaviti, a tko će to primijeniti? Pokušala je Mađarska, pa ju je cijeli svijet osudio. Za Hrvatsku je najbolje rješenje bilo zbrinjavanje i transport. Oni (migranti) kad dođu gdje žele doći više nisu toliko frustrirani, a ovdje frustracije dolaze do izražaja. Tu im se ne pruža neko posebno zaposlenje, ne uz ovoliko naših nezaposlenih. To su uglavnom mladi ljudi, za 20 godina onda imate 250 tisuća ljudi, za 50 godina pola milijuna. Hrvatsko društvo se s time treba suočiti, nisam siguran da to jedna Vlada može", rekao je Cvrtila. Jedno je pomoći im, a sasvim drugo kad ljudima drugih svjetonazora naselite dobar dio države, tvrdi ovaj stručnjak. "Tamo gdje su oni došli teško se prilagođavaju, oni se ne dolaze integrirati nego prilagoditi okolinu. Mi imamo s tim zbrinjavanjem u povijesti vrlo loša iskustva. Oni su s vremenom tražili svoja manjinska prava, na što imaju pravo, ali nije na tome stalo nego su tražili i teritorij što se iskazalo i u Domovinskom ratu", zaključio je Željko Cvrtila.
#HRVATSKA #osvrt #Željko Cvrtila #migranti #imigrantska kriza

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.