Vijesti Najčitanije

НОВОСТИ s broda luđaka i sablasti: novinarsko političko miješano meso

НОВОСТИ s broda luđaka i sablasti: novinarsko političko miješano meso
Mate Bašić iz Melbourna Ili je možda u podtekstu zaumna tvrdnja: ako mogu Hasanbegović i Bujanec ovako, zašto ne bi mogli, recimo, Porfirije, Pupovac, Stanimirović, Josipović onako? U zagrebačkim Novostima/Новостима već duže vrijeme vlada neobična mentalna atmosfera. Kombinacija agresivne paranoje, političke shizofrenije i matematičkog analfabetizma, još nije dosegnula vrhunac, jer to i ne može, no s najnovijim prilozima za biografiju dr- Hasanbegovića, približila se tome. http://www.portalnovosti.com/fotogalerija-tocka-na-u/ Možda je "satira", možda je "parodija", reći će netko naivan, u smislu u kojemu su izdavač, urednici i novinari toga projugoslavenskoga maoističkog letka navikli opisivati svoje teško shvatljive javne eskapade, možda je smisao namjere da se denuncijacijom Pojma A pruži legitimitet drugdje denunciranom Pojmu B, a možda je tek specifičan, autentičan osjećaj za to što bi, po Новостима/Novostima, neka zamišljena LUSTRACIJA trebala biti. Bilo kako bilo, tobože ekskluzivni reprint fotografija iz 1993., na kojima se nalazi dvadesetogodišnji Zlatko Hasanbegović, aktualni ministar kulture u Vladi RH (sasvim svejedno kako tko gleda ili vidi, s HOS-ovom ili ustaškom kapom, makar one i nisu baš iste, tj. različite su po mnogočemu, od simbolike, preko insignija do oblika i propisane/nepropisane uporabe), zajedno s Velimirom Bujancem, današnjim urednikom i voditeljem široko gledanoga, pa i utjecajnoga, talk-showa Bujica na Osječkoj televiziji, uz prepričavanje i djelomično citiranje jednoga Hasanbegovićeva teksta iz lista "Nezavisna Država Hrvatska" (nota bene: slabo tiražnoga, ali jednako LEGALNOGA listića, kakav su i Новости/Novosti - kao što su i propavelićevski HOP i propribičevićevski SDSS, uostalom, jednako LEGALNI - uz gromoglasnu razliku da su financijski izvori tih publikacija bitno različiti: jedan se financirao slabašnim privatnim kapitalom obitelji Pšeničnik-Pavelić, pa je tako i zgasnuo, a drugi se još uvijek financira nerazumljivo obilnim dotacijama hrvatske - uz netransparentnu pomoć obližnje srpske - države), osim što za očitu namjeru ima rušenje dr. Zlatka Hasanbegovića s mjesta ministra, pa posredno, i destrukciju Oreškovićeve-Karamarkove-Petrovljeve Vlade, ima u podtekstu i još poneki cilj. No, kakav? Naglavačke je to postavljeno poimanje zamišljenoga procesa LUSTRACIJE u praksi! Denuncirati Hasanbegovića pukom činjenicom da je kao dvadesetogodišnjak čak i dijelio neke ideje i stavove s Bujancem, javno ga optuživati da je (javno!) pisao (javno publicirane!) članke u bilo kojim, i bilo kakvim (javnim i legalnim) publikacijama, međutim, značilo bi - kad je već izloženo javnoj kritici - da takve denuncijacije, optužbe i imanentne javne osude, moraju imati i svoj KONTRAPUNKT: koliko su denuncijanstvu i optužbama podložni tekstovi i djela s druge, treće, četvrte ideološki suprotstavljene strane, s oprečnim predznakom, poglavito ako su te strane u najmanju ruku podjednako sumnjive kad je riječ o povijesnoj odgovornosti? Dakle, opet ustaše, četnici, partizani, opet antifašisti i fašisti, antinacisti i nacisti, opet antihrvati i Hrvati, opet komunisti i antikomunisti! U onom dodatnom elementu, denuncirati i optuživati bilo kojeg Bujanca (i Hasanbegovića uz njega, makar za to nema čvrstih dokaza) zbog fotografiranja u stiliziranim odorama tipa Laibach, tipa Crna legija ili bilo kojeg sličnog tipa, moralo bi ujedno značiti i denuncijaciju i optužbu javno publiciranih stvari, bića i pojava u nekim drukčijim uniformama, sa svim podrazumijevajućim povijesnim i političkim porukama. Ili je možda u podtekstu zaumna tvrdnja: ako mogu Hasanbegović i Bujanec ovako, zašto ne bi mogli, recimo, Porfirije, Pupovac, Stanimirović, Josipović onako? Zašto glavni urednik Novosti/Новости Ivica Đikić - unuk livanjskoga šefa milicije Stipe Pačara, koji je u Bugojanskoj akciji 1972. iz zasjede rafalom ubio 26-godišnjeg Vlatka Miletića i prijavio da je Miletić poginuo 15 dana prije nego što ga je ubio, sin majke Ljube (Stipine nećakinje) koja je dopisnicom raznih novinskih izdanja, pa i "najčitanijega" (naravno, tada i jedinoga!) splitskog dnevnika koji se dičio najvišim jugoslavenskim odličjem Slobodne Dalmacije postala zahvaljujući članstvu u Partiji da bi se devedesetih godina 20. stoljeća malo zavrtjela u stavovima na "hrvatsku stranu", paralelno sa sinovljevom novinarskom karijerom nakon TRN-a u Splitu s drukčijim predznakom - ne bi mogao biti maloljetni dragovoljac HOS-a u Tomislavgradu 1992. (sličan, dakle Bujancu i Hasanbegoviću, samo malo militantniji, jer je, eto, iz takvih krajeva), pa potom vlastita sušta suprotnost u Feralu, Novom listu i Novostima/Новостима, gdje se morao ispričavati jednome Veljku Džakuli zbog činjenice broj 1, ali nikome zbog činjenica broj 2, 3, 4, 5...ili zbog podviga s romansiranom biografijom jedinstvenog Stipe Mesića? Ali, kako jedna strana može sebi prisvajati božansko, ili makar kadijsko tuži-te.sudi-te pravo na javne denuncijacije, optužbe i osude, a isto to odricati drugoj strani, ako su već podjednako legalne i legitimne, ili čak ako to podjednako nisu? Nadideološka, postkomunistička uravnilovka, možda. Možda novinarsko političko mljeveno miješano meso. Svakako, podlo, zlomisleće, konfliktno, destruktivno. Izvan toga, potpuno besmisleno. Brod luđaka. Što bi drugo moglo biti? No, bit će ipak da zec ipak leži u grmu pitanja svih pitanja - tko što financira, tko što posjeduje? Čini se da je odgovor ionako otprije poznat, samim time i rezultat. Pričekajmo samo malo, sam će se ukazati, pa i u mjeri u kojoj već nije.
#komentar #Novosti #osvrt #Mate Bašić

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.