Da nisam oslobodio Miljevce, bio bih jedan od najodlikovanijih Tuđmanovih generala

Brigadir Ivan Bačić jedan je od ratnih zapovjednika 113. šibenske brigade za vrijeme čijeg zapovjedništva je brigada izrasla u respektabilnu vojnu silu. Osmislio je vojne operacije oslobađanja Nos Kalika, a kasnije i Miljevačkog platoa koje su pokazale agresoru da je hrvatska vojska spremna za oslobođenje okupiranih područja. Ipak, operacija oslobađanja Miljevaca ostala je kontroverzna jer se tada na noge dignula međunarodna zajednica, a pojavile su se i špekulacije da je Bačić Miljevce oslobađao na svoju ruku što on odlučno demantira. - Izvođenje Miljevačke operacije u lipnju 1992. godine izazvalo je mnogo nedoumica i problema, posebice vodstvu države jer je izglasana rezolucija Ujedinjenih naroda, a nama je naređeno da se povučemo. No, moram reći da su velike stvari proizašle iz oslobođenja. Neprijatelju smo dokazali da smo toliko jaki da možemo osloboditi hrvatsku državu, a to smo dokazali i svijetu. Od Šibenika smo otklonili velik dio opasnosti, a da su krenule i druge brigade, mogao je i Drniš pasti. Mislim da je predsjednik države Franjo Tuđman bio vrlo zadovoljan oslobođenjem, ali to nije smio pokazati – kazao je Bačić. Kontorverze oko oslobođenja Miljevaca su se pojavile, kaže Bačić, jer nije bilo jasnog hrvatskog stava. Naime, Tuđman je imao ograničenja koja nije mogao reći hrvatskom narodu jer je morao vagati s međunarodnom zajednicom. Ipak, Bačić ističe kako je žalosno što nije tajno priznao vojnicima da su napravili dobru stvar, a nakon operacije Miljevci su počele padati i glave iako Bačić napominje kako je Miljevce oslobodio, ne prema zapovijedi, već prema direktivi vrhovnog zapovjednika, najvećem dokumentu u liniji zapovijedanja. - Miljevce sam oslobodio jer je neprijatelj stalno kršio primirje. Ja sam čelu vojske vratio Hrvatskoj dio teritorija, a zbog toga sam i kažnjen. Omalovaženi su oni koji su zapovijedali operacijom oslobođenja Miljevaca, a da ih nisam oslobodio, mislim da bih bio jedan od najodlikovanijih Tuđmanovih generala – kazao je Bačić koji je u mirovini dogurao do najnižeg generalskog čina. Miljevci se mogu mjeriti s Maslenicom Bačić ističe kako se operacija Miljevci može mjeriti s Maslenicom jer je operacijom šibenskih vojnika ugroženo sjedište Republike Srpske Krajine s pet puta manje vojske i to šest mjeseci ranije, dok je na Maslenici ratovala elita hrvatske vojske u sva tri roda sa sličnim rezultatima. Oslobođenje Miljevaca je, kaže, bilo važno jer je tada prvi put krenula evakuacija Knina. Prije Miljevaca 113. brigada je pod Bačićevim zapovjedništvom oslobodila i Nos Kalik, prostor između Krke i Čikole odakle je prijetila stalna opasnost minobacačkim napadima prema hidroelektrani na Krki. - Moja brigada je od listopada 1991. godine, kad sam preuzeo dužnost, toliko ojačala da sam procijenio da možemo osloboditi Nos Kalik. Imali smo realne uvjete da obavimo brz napad preko Čikole i Krke s 2. na 3. ožujka. Tada je u Kninu bio zapovjednik bio Ratko Mladić s kojim sam pohađao jednu ratnu školu u Beogradu. Poručio mi je po UNPROFOR-u da će izvršiti snažan protunapad ako se ja s hrvatskom vojskom ne povučem s Nos Kalika što na kraju nije uradio, a zanimljivo je da je Nos Kalik možda i jedini pravi poraz u Mladićevoj vojničkoj karijeri – istaknuo je Bačić te se prisjetio i Tuđmanova ukora zbog akcije kada se ispred stotinjak časnika zaderao 'Tko je taj pukovnik Bačić?' te ga upitao zašto okolo priča da je oslobodio Kalike. Herojska obrana Stolova Poslije Nos Kalika 113. brigada je pozvana da s jednim dijelom snaga ide u obranu Neretve, odnosno na Stolove gdje su se vodile žestoke bitke koje su mogle rezultirati odsijecanjem Hrvatske na dva dijela. Sa Stolova su pobjegle makarska i imotska brigada pa su pozvani Šibenčani. - General Janko Bobetko je bio neprikosnoven u svojim zahtjevima te je tražio da dio 113. brigade ode braniti Stolove. Moram reći da velik broj naših ljudi nije bio spreman ići u Hercegovinu. Dvije satnije pod vodstvom Vukšića i Maleša su mi pobjegle u Šibenik o čemu sam izvijestio generala Bobetka. Javio sam u Šibenik da pripreme dolazak četvrte bojne na čelu s Mazalinom koja je bila izvrsna bojna jer nisam želio da ljaga padne na naše ime – ispričao nam je Bačić koji je Bobetku obećao da Stolovi neće pasti što se na kraju i obistinilo. Akcije Nos Kalik, obrana Stolova i oslobođenje Miljevaca pokazali su da je 113. brigada pod Bačićevim vodstvom krajem 1991. i početkom 1992. izrasla u jednu od najjačih hrvatskih vojnih formacija. Umjesto da je dobio počasti kao vrhunski ratni zapovjednik koji je bio na čelu jedne od prvih oslobodilačkih akcija Hrvatske vojske u Domovinskom ratu, Bačić je degradiran. Doduše, nije mu oduzet čin, ali mu je oduzeto zapovjedništvo 113. brigadom, imenovan je za nastavnika u zapovjedno-stožernoj školi, a na svoj zahtjev je 1995. godine i umirovljen bez da je sudjelovao u Oluji.