'Dačiću, tek kada Srbi isplate 400 milijardi dolara odštete i ispune ove uvjete možemo razgovarati o budućnosti'
Rješavanje problema iz prošlosti u interesu je kako Hrvatske, tako i Srbije stav je to srpskog šefa diplomacije Ivice Dačića. Svoj stav iznio je motiviran ocjenom hrvatskog predsjednika Ive Josipovića koji je ustvrdio da u odnosima dviju zemalja postoji tehnički vakum. Ipak, da bi se problemi iz prošlosti riješili potrebno je ponuditi odgovore na neka pitanja te postaviti neke uvjete.
Da s prošlosti treba raščistiti vjeruje i povjesničar iz HSP AS Ivan Tepeš napominjući da se odnos aktualne vlasti prema Srbima najbolje vidi u nametanju dvojezičnosti u Vukovaru. Mi smo članica EU i kao takvi trebamo postaviti uvjete susjednoj državi prije ulaska u Uniju, napominje naš sugovornik. "Prije ulaska u EU treba postaviti pitanja ratne odštete, zatim otkriti sudbinu nestalih te povratak kulturnog blaga. Bez toga nema zajedničke budućnosti, a osim toga moraju nam dati karte miniranih područja jer svjedoci smo da svatko malo netko zbog toga nastrada, a probleme s minama imali su i stanovnici poplavljenih područja, a karta je nešto što se zaboravlja", objašnjava pravaš. Sve navedeno pitanja su na koja treba zahtijevati odgovor kako bi se rasvijetlila budućnost. Također, Tepeš dodaje još jedno iznimno značajni pitanje a to je pitanje povratka Hrvata iz Bosne u njihove domove bez da im se na Crkve postavljaju bombe. "Jasno je da smo mi susjedi, ali aktualna vlast u velikoj je ljubavi sa Srbima, puna su im usta regiona do te mjere da ispada kako bi željeli novu Jugoslaviju. Odnos prema Srbiji se pokazuje i nepoštivanjem Hrvata dok se s druge strane intenzivno brine za srpsku manjinu o čemu svjedoči i situacija u Vukovaru", naglašava Tepeš. Dobar odnos gradi se isključivo sa hrvatske strane, a o protjeranim Hrvatima iz Vojvodine nitko niti ne progovara. "U njihovom parlamentu nema predstavnika hrvatske manjine, a kod nas se čak i gradonačelnik Bandić brine o tome. Pogledajte koliko je njih u Saboru, ali za godinu i pol dana sve će se promijeniti kada mi dođemo na vlast, u EU smo i imamo jače mogućnosti koje moramo iskoristiti", zaključuje Tepeš.
Ratna odšteta, pitanje nestalih i arhiva Udbe uvjeti su koje bi za rješavanje problema iz prošlosti Srbima postavio predsjednik HČSP-a Josip Miljak. Osim toga, potrebno je inzistirati na odustajanju od velikosrpske politike. "Teško je u njihovu iskrenost povjerovati. Njima ne treba vjerovati jer kroz povijest su pokazali kakve tenzije imaju na ove prostore. Oni su megalomani, a uz svoje floskule samo čekaju pogodan trenutak", tvrdi pravaš. Ispunjavanje uvjeta je nužno, a na taj način oprost je moguće očekivati, ali ne i zaborav. "Zamislite oni se miješaju u proglašenje Stepinca svetim. Kako kažu tako mora biti, a naša politika ne vodi se niti u kojem obliku osim povlađivanja. Ponašamo se sterilno braneći njihove interese i to je tako, a te odnose iz korijena bi trebalo mijenjati, tek tako bi se pročistili", vjeruje pravaš.
I bivši saborski zastupnik Pero Kovačević mišljenja je da se Srbiji moraju postaviti uvjeti koji su više nego jasni. "Treba riješiti pitanje naših nestalih, zatim inzistirati na ratnoj odšteti te povratu umjetnina i tek tada možemo govoriti o daljnjoj suradnji. Mislim da mi imamo moralnu obavezu na takvo nešto, ali Vesna Pusić i aktualna vlast takvo nešto nisu u stanju provesti jer ona se i kada je bilo riječ o povlačenju tužbi za genocid ponašala kao da je srpska odvjetnica inzistirajući na odustajanju od tužbe", zaključuje Kovačević.
U svojoj knjizi 'Zločini nad civilima u srpko-crnogorskoj agresiji na republiku Hrvatsku' bivši ministar Andrija Hebrang progovorio je o konkretnim brojkama. Prema njemu, državna revizija utvrdila je da su izravne materijalne ratne štete prelazile tadašnjih 65 milijardi maraka, a zbrojem tih i indirektnih ratnih šteta dolazi se do 300 milijardi njemačkih maraka koliko nas je ukupno koštala srpska agresija. U agresiji na Hrvatsku ubijeno je 7263 civila i 6891 vojnika. Od ukupnog broja civila polovica je starija od 60 godina. Agresor je ubio ubio 3182 žena, ranio 3560 žena s tim da su stradale žene bile civilne osobe! Agresor je osim toga ubio 345 djece s tim što je 108 djece ostalo trajnim invalidima! Bez jednog roditelja je ostalo 4285 djece, a bez oba njih 54. Među zatočenicima srpskih logora bilo je čak i 219 djece, a kao nestale se još uvijek vodi 15 djece. U ratu je ranjeno 1184 djece, odnosno čak 12% svih ranjenih su bili djeca! Njegova statistika donosi i ove podatke: srpsko crnogorski agresor sustavno je uništavao više od 500 hrvatskih gradova i sela, a samo tijekom 1991. i 1992. izvedeno je više od 30 000 artiljerijskih i zračnih napada po najgušće naseljenim hrvatskim područjima. Srbi su u ratu zvjerski masakrirali 840 civila (što je potvrđeno sa dva svjedoka) te još 1096 civila (što je potvrđeno i evidentirano sa jednim svjedokom). Za ilustraciju ratnih zvjerstava srpske strane ilustrativan je primjer Saborskog. Tamo je vojska ušla sa 40 tenkova i sa oko 800 vojnika i ubila tog dana 28 civila pred svjedocima. Od toga je 14 ustrijeljeno, sedam živo zapaljeno, četiri zaklano nožem, dvoje obješeno i jedan poginuo od granate. Od tog broja je bilo 11 žena!
U ratu je potpuno ili djelomično uništeno 17 hrvatskih bolnica i preko stotinu ambulanti! Bolnica u Slavonskom Brodu je bila izložena teškim razaranjima kao i sam grad. Na taj grad je u napadima samo tijekom 1992. palo preko 50 tisuća granata, tako da je srušeno preko 3 tisuće stambenih jedinica. Pogođena je 21 škola, a u Slavonskom Brodu, samo tijekom 1992. ubijeno je 27 djece i 56 je ranjeno. Na vukovarsku bolnicu je dnevno u ratu padalo 70 do 80 granata, u Osijeku je bolnica u samo četiri dana 56 puta pogođena minobacačkim granatama, vinkovačka bolnica je pogođena preko 500 puta, pakračka koja je sravnjena sa zemljom dobila je preko 100 izravnih projektila, bolnica u Slavonskom Brodu preko 300 granata i nikad nitko nije reagirao iz svijeta i nikad nitko za to nije odgovarao.Kroz srpske koncentracijske logore je prošlo po podacima Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, oko 30 000 ljudi, a tvrdi se da je tamo ubijeno preko tisuću ljudi! Po podacima udruga žena u domovinskom ratu agresor je silovao preko 3 tisuće žena.Do danas su procesuirana samo dva slučaja! Dakle, više je nego očito da je još mnogo pitanja čiji odgovori vise u zraku, odgovori koji vode ka rješavanju problema iz prošlosti.
- Autor: Iva Međugorac
- Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
