Vijesti Top vijest

Dali su nam teritorij na kopnu, a uzeli na moru, a oboje je naš teritorij

Dali su nam teritorij na kopnu, a uzeli na moru, a oboje je naš teritorij
ŽUŽUL EKSKLUZIVNO Bivši hrvatski ministar vanjskih poslova za loš ishod arbitraže krivi Račana i Jadranku Kosor te podsjeća na pregovore sa Slovenijom '90-ih, kada je Tuđman nudio kompromis Ljubljani Bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul, komentirajući ishod arbitraže u sporu Slovenije i Hrvatske, za Direktno ističe da je sve ovo rezultat toga što Hrvatska posljednjih nekoliko godina ima disfunkcionalnu diplomaciju. Protekle koalicije HDZ-a s Mostom prekratko su trajale da bi se provele promjene u diplomaciji, a u posljednjih nekoliko godina Slovenija je učinila puno više u lobiranju od Hrvatske, angažirali su određene lobističke tvrtke za razliku od nas, ističe Žužul. "U potpunosti podržavam stav hrvatske Vlade, Predsjednice i Premijera da za Hrvatsku ova arbitraža nije važeća. Hrvatska je potpuno legitimno iskoristila pravo koje joj daje čl. 60 Bečke konvencije i na temelju toga prava izašla je iz arbitraže jer je ona kontaminirana. Radi se o jednom ciničnom postupanju arbitraže i međunarodne zajednice jer oni nikada nisu zapravo pokušali reći Hrvatskoj ne, niste smjeli izaći iz arbitraže ili nije točna vaša interpretacija nego su se potpuno oglušili i nastavili voditi postupak do te mjere da je predsjedavajući govorio o hrvatskim stavovima. Tko ih je iznio i tko je ovlašten u ime suverene države iznositi stavove kao da se ništa prethodno nije dogodilo", upozorava Miomir Žužul, bivši hrvatski ministar vanjskih poslova. Tu je prekršen cijeli niz međunarodnih principa i Hrvatska treba u tome čvrsto ustrajati. Da ne budemo naivni, ta diplomatska i međunarodna pravna bitka neće biti lagana i imat će dosta reperkusija- od toga tko će platiti troškove arbitraže. Zašto bi Hrvatska uopće platila, kada je jasno i glasno rekla da u tome više ne sudjeluje? Govorimo o milijunima eura, ali tu je više stvar principa nego novca, naglašava Žužul. On kao prvog krivca za ovakav ishod označava vladu Ivice Račana, koja je prihvatila neprincipijelno pregovaranje da se ne ide samo po principu međunarodnog prava nego po načelu dogovorit ćemo se i tako je otvoren problem. Kopnena granica s Italijom Drugi je jednako važan propust Jadranke Kosor. Kada su se mnogi pretvarali da ne znaju što je junction, što znači fizički spoj, a i sudac je cinično 25 minuta dugo obrazlagao to je junction, iako je to potpuno jasno. Mnogi smo još tada upozoravali što je to. I jedno i drugo vodilo je prema ovakvoj odluci. To ne umanjuje činjenicu da se ovaj proces nije smio voditi i privesti kraju na način na koji se to zbilo, ističe Žužul. "Važno je reći da smo još na početku u Vladi prema Sloveniji zauzeli jedinstveni stav baziran na međunarodnim principima: međunarodno pravo ili reciprocitet. Neki kažu da je problem sa Slovenijom nastao jer je pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman bio tvrd, ili je bio u krivu. Ni jedno nije točno. On je htio riješiti taj problem na tim principima. Još '90. smo ponudili Slovencima dogovor, za koridor na moru dajte nam koridor na kopnu, od hrvatske do talijanske granice po najbližoj točki. Dakle, rekli smo: Hrvatska će vama dati koridor na moru, a vi nama na kopnu i dogovorit ćemo se za jedinstveni režim po principu reciprociteta", podsjeća Žužul. Načelo reciprociteta "U međunarodnim odnosima i diplomaciji najbolje se držati principa - međunarodno pravo i reciprocitet. Tada smo tražili da se granice u potpunosti utvrde po međunarodnom pravu, a ostalo po načelu reciprociteta da dođemo do win-win situacije i mi bismo zadržali kopnenu granicu s Italijom. Sada se recioprocitet interpretira na jedan podmukao način, dali su nam teritorij na kopnu, a uzeli na moru, a oboje je naš teritorij", dodaje Žužul. SAD kao medijator podržao naš prijedlog Sloveniji je to bilo neprihvatljivo. Potkraj '90-ih tadašnji američki ministar obrane William Pery prihvatio je ulogu medijatora i naš prijedlog mu se činio vrlo logičnim, jer je zadovoljavao interese i Hrvatske i Slovenije, no slovenska strana u tom trenutku to nije htjela prihvatiti. Nažalost, ubrzo je Tuđman umro, došlo je do političkih promjena i uslijedilo je "drugarsko rješavanje", napominje bivši ministar vanjskih poslova. Podrška Velike Britanije "Glede stavova Njemačke po pitanju arbitraže uvjeren sam da će Hrvatska progovoriti čvrstim jezikom unutar Europske unije. I mi smo kao i Slovenija jednakopravno članica EU kao i bilo druga članica. Nije uvedena Europa dvije razine ili dvije brzine. Nitko ne može davati tek tako jednostrane lekcije samo Hrvatskoj. Ako se naši prijatelji Nijemci hoće postaviti objektivno, moraju pogledati naše stavove zašto mislimo da je arbitraža loša i što je u procesu bilo loše. Kako komentirati to što su dali komentar i prije nego je presuda i bila objavljena. To pak ostavlja cijeli niz otvorenih pitanja i nagađanja, naglašava Žužul i dodaje da se Hrvatska unutar EU treba čvrsto postaviti i istovremeno maksimalno tražiti podršku i po drugim pitanjima kod drugih država, poput Velike Britanije koja kao i SAD razumije da se radi o bilateralnom pitanju dviju država", zaključio je Žužul razgovor za Direktno.
#HRVATSKA #komentar #Slovenija #Ministarstvo vanjskih poslova #bivši ministar #Arbitraža #Miomir Žužul

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Top vijest

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Top vijest

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Top vijest

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Top vijest

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Top vijest

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Top vijest

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Top vijest

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Top vijest

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Top vijest

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Top vijest

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Top vijest

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.