Vijesti Najčitanije

Damir Pešorda: Hoće li Most usisati HDZ?

Damir Pešorda: Hoće li Most usisati HDZ?
Ono što se danas naziva Most ima podugačak politički predživot. Začetke toga pokreta treba tražiti u katoličkom aktivizmu i traženju alternative HDZ-u. građanske udruge kao Grozd, Hrast, U ime obitelji i sl. nesumnjivo su odigrale važnu ideološku, organizacijsku, pa i kadrovsku ulogu u nastajanju Mosta. Negdje u proljeće 2011. s pokojnim Zvonkom Bušićem i Markom Grubišićem sudjelovao sam u vikendici kipara Kujundžića u razgovorima između tadašnjeg Hrasta i grupacije oko Zvonke Bušića oko zajedničkog političkog djelovanja. Od poznatijih osoba, koliko se sjećam, bili su tu Marko Peković Thompson, kao prijatelj Zvonkin i prijatelj ideje Hrasta, te Katarina Vidović-Krišto i Ivica Relković. Razgovori, naravno, nisu urodili ničim konkretnim. Nije još bilo, kako se to veli, sazrelo vrijeme. Budući da sam sastanku nazočio više kao prijatelj i podržavatelj Zvonke Bušića negoli kao netko zainteresiran da uđe u političku arenu, ne sjećam se baš najbolje detalja tog sastanka ni ljudi koji su tamo bili. Ipak, sjećam se da je sa strane Hrasta dojam politički najartikuliranije i najizgrađenije osobnosti ostavljao Ivica Relković, koji je tada bio iznimno politički aktivan. Poslije je bilo još nekih previranja u Hrastu i Relković je potpuno nestao s političke scene. Moram priznati da me je to iznenadilo jer sam mu predviđao izglednu političku budućnost ako se ikada izgradi neka desna alternativa HDZ-u. Bilo kako bilo, za Relkovića smo opet čuli ovih dana. Javnosti je predstavljen kao Mostov ideolog i savjetnik iz sjene, a čini se da ni on pretjerano ne bježi od te uloge. Petrov i Grmoja najeksponiraniji mostovci, čini se, uistinu potječu iz tog katoličko-udrugaškog aktivističkog miljea. U tom smislu oni jesu, na neki način, politička djeca Ivice Relkovića. Koliko je pak cijeli Most takav, još će se vidjeti. Zbog tog desnog backgrounda određenih ljudi u Mostu često se čuje teza da će veći koalicijski partner HDZ usisati manji Most. No, stvari se mogu postaviti i drukčije. HDZ-u je na desnom spektru političke scene dugo tražena alternativa. Poznato je da su mnogi nezadovoljnici davali glas HDZ-u samo zato što su se bojali da bi rasipanje glasova umanjilo rezultat desnice, to jest pogodovalo SDP-u. Sada kada uvjerljiva alternativa HDZ-u postoji logično je da će dio tih glasača glasovati za Most, pa bi se reklo da postoji određena mogućnost da Most usiše dio HDZ-a. Barem u onoj mjeri koliko i obrnuta mogućnost. HDZ kao Tuđmanov pokret baštini brojne sastavnice hrvatske političke misli i kao takav teško se može jednoznačno profilirati kao konzervativna kršćanska stranka. Doduše, Most za sada govori da ideološka pitanja treba staviti u drugi plan, no to ne znači da ona ne ostaju. Stoga je i čudno zašto hrvatski ljevičari drže da su prevareni da je Most trebao koalirati s njima! Jedina prirodna koalicija u ovoj situaciji bila je ona koja je na kraju i ostvarena, to jest postizborna suradnja Domoljubne koalicije i Mosta. Mostu, dakle, tek predstoji potpunije ideološko profiliranje, no ako je jedan od njihovih ideologa Ivica Relković, onda ona može ići samo u gore spomenutom smjeru. Tako profiliran Most mogao bi uzeti dio glasača HDZ-u prije negoli HDZ njemu. To se, uostalom, i dogodilo na parlamentarnim izborima osmi studenog. Tako i treba biti, neka se političke stranke nadmeću idejama i programima, a ne kao dosada oko toga tko će biti manje zlo. A valjda ćemo s vremenom dobiti i hrvatske socijaldemokrate koji razmišljaju i djeluju u okvirima Hrvatske i Eu, a ne u okvirima Regiona.   Damir Pešorda
#politika #HDZ #osvrt #Damir Pešorda #most

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.