DANAS JE NA SNAGU STUPIO NIZ NOVIH ZAKONA Evo koje nas promjene čekaju

S prvim danom ove godine na snagu je stupilo niz zakonskih novina iz područja gospodarstva, financija i poreza pa će tako primjerice radnici koji dobivaju minimalnu plaću dobiti 131 kunu veću neto plaću, građani će manje plaćati državi prilikom kupovine rabljenih automobila, dok će lokalnim jedinicama pripasti sav prihod od poreza na dohodak. Naime, s današnjim danom na snagu stupaju izmjene Zakona o minimalnoj plaći, novi zakon o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i novi zakoni o reviziji, o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, o uslugama u turizmu, a na snagu će stupiti i niz podzakonskih propisa. Minimalna plaća 2.752 kune neto U Hrvatskoj oko 76.400 radnika prima minimalnu plaću, a zakonskim je izmjenama minimalna plaća u bruto iznosu povećana za 163 kune, na 3.439 kuna, odnosno u neto iznosu za 131 kunu, na 2.752 kune. Nova će se minimalna plaća početi obračunavati za siječanj, što znači da će se isplaćivati u veljači. Zakonske su izmjene precizirale i da u minimalnu plaću ne ulaze povećanje za prekovremeni, noćni i rad nedjeljom, rad blagdanom ili drugi dan za koji je zakonom određeno da se ne radi. Minimalnu plaću uglavnom primaju zaposlenici u radno intenzivnim djelatnostima, kao što su tekstilna, kožarska i slične industrije, a kao kompenzacijsku mjeru poslodavcima će se na minimalnu plaću stopa zdravstvenog doprinosa smanji za 50 posto. To bi značilo i manja davanja poslodavaca za minimalnu plaću za oko 104 kune, a uvjet je za da poslodavac minimalnu plaću isplaćuje najmanje 12 mjeseci. MFIN: Porezna rasterećenja od 1,2 milijarde kuna Iz Ministarstva financija su najavili i da 2018. donosi daljnja porezna rasterećenja građana i poduzetnika u ukupnom iznosu između 1,1 i 1,2 milijarde kuna. Tako se s osnova promjena u sustavu PDV-a očekuje porezno rasterećenje od oko pola milijarde kuna, od promjena u sustavu poreza na dohodak oko 266 milijuna kuna, a od promjena u oporezivanju nabave automobila oko 450 milijuna kuna. Građani će, naime, od početka godine manje plaćati državi kod kupnje rabljenih automobila. Izmjenama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila trošarina na rabljene automobile, koja se do sada plaćala u visini pet posto vrijednosti auta, zamijenjena je upravnom pristojbom. Ta će pristojba ovisiti o snazi motora (u kilovatima ili kubičnim centimetrima) i starosti vozila, a procjenjuje se da će u pravilu biti upola manja od dosadašnje trošarine. I prijenos vlasništva prilikom kupnje rabljenih vozila bit će znatno jednostavniji i obavljat će se na jednom mjestu, u tijelu nadležnom za registraciju gdje će se plaćati i upravna pristojba. Iz Ministarstva financija su najavili i kako bi sredinom siječnja moglo doći i do promjena u oporezivanju prilikom nabave novih automobila. Najavljeno je, naime, donošenje uredbe prema kojoj bi od oporezivanja po vrijednosnom kriteriju u cijelosti izuzeti vozila čija je prodajna cijena s PDV-om niža od 150 tisuća kuna. Povoljnije će automobile moći nabaviti i poduzetnici u sustavu PDV-a. Naime, još krajem 2016. usvojene izmjene Zakona o PDV-u, koje od početka 2018. omogućuju poduzetnicima u sustavu PDV-a da odbiju 50 posto pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz nabavne vrijednosti do 400.000 kuna. Te izmjene Zakona o PDV-u predidjele su i da se s početkom 2018. prag za ulazak u sustav PDV-a podiže s 230 na 300 tisuća kuna. U skladu s tim, s 230 na 300 tisuća kuna, podiže se i prag koji obrtnicima i drugim izjednačenim djelatnostima omogućuje da izaberu paušalno oporezivanje dohotka. Uvjete za paušalno oporezivanje sada ostvaruje oko 27.000 obveznika uglavnom obrtnika, a s podizanjem praga u tom bi sustavu moglo biti 30.000 njih više. S početkom 2018. na snagu će stupiti i neke odredbe Zakona o porezu na dohodak usvojene u paketu porezne reforme krajem 2016., primjerice dostava porezne kartice elektroničkim putem ili sužavanje kruga uzdržavanih članova obitelji za koje se može dobiti porezna olakšica. Od početka ove godine, naime, uzdržavanim članovima obitelji smatrat će se djeca, roditelji i bračni drugovi (kao i izvanbračni drugovi, životni i neformalni životni partneri), djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik skrbnik. Porezna olakšica tako se više neće moći dobiti za roditelje bračnog druga, bake i djedove, unuke i praunuke, maćehe ili očuhe i sl. Novine u sustavu poreza na dohodak donose i izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, a prema kojima se primjerice trošak smještaja i prehrane sezonskih radnika više neće smatrati dohotkom od nesamostalnog rada. Također, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada više se neće smatrati ni bezalkoholni topli i hladni napici koje poslodavac na svoj teret omogućuje radnicima za vrijeme radnog vremena, a prag za određivanje godišnjeg iznosa plaće u naravi, kao što su npr. bonovi, podignut je sa 400 na 600 kuna. Lokalnim jedinicama sav prihod od poreza na dohodak Od 2018. prihod od poreza na dohodak, uključujući i prihod od tog poreza po osnovi kamata na štednju, u cijelosti će ići lokalnim jedinicama, predviđa novi Zakon o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prema novoj raspodjeli, općine odnosno gradovi u ukupnom prihodu od poreza na dohodak sudjelovat će sa 60 posto, županije 17 posto, udio za decentralizirane funkcije je 6, a za fiskalno izravnanje 17 posto. Procjena fiskalnog efekta novog zakona je oko 1,4 milijarde kuna, izjavio je ministar financija Zdravko Marić u raspravama o tom zakonu. Ako neka lokalna jedinica zbog novih zakonskih pravila bude u nepovoljnijem položaju odnosno ako joj prihodi zbog toga budu manji nego do sada, država će kompenzirati to smanjenje – izravno iz državnog proračuna i u potpunosti 2018., 2019. i 2020. godine, 2021. kompenzacija bi bila 60 posto, a 30 posto u 2022. Novine i u sustavu revizije i sprečavanja pranja novca S početkom 2018. na snagu je stupio i novi Zakon o reviziji, koji propisuje da će ubuduće nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora provoditi Ministarstvo financija, dok će Hrvatskoj revizorskoj komori ostati neke druge ovlasti. Zakon uz ostalo propisuje i obvezu da subjekti od javnog interesa prepoznati kao subjekti od sistemske važnosti moraju ugovoriti zakonsku reviziju s najmanje dva međusobno neovisna revizorska društva. Tu obvezu imat će tvrtke koje zapošljavaju više od 5000 radnika tijekom poslovne godine i imaju aktivu veću od pet milijardi kuna na zadnji dan poslovne godine. Na snazi je od prvog dana ove godine i novi Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, čije su novine vezane i uz ograničavanja u poslovanja s gotovinom. Tako pravne ili fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost u Hrvatskoj neće smjeti primiti naplatu ili izvršiti plaćanje u gotovini u vrijednosti 75.000 kuna (do sada 105.000 kuna). Zakonska je novina i u definiciji »politički izložene osobe«, kojom su obuhvaćene domaće i strane fizičke osobe, uključujući članove njihove obitelji i bliske suradunike, a popis je proširen i na općinske načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamjenike izabrane na lokalnim izborima. Novina je Zakona i uspostava registra stvarnih vlasnika pravnih subjekata, koji će operativno voditi Fina, a zakonom je regulirano i kome će i u kojem opsegu biti dostupni podaci iz tog registra. Novine su predviđene i u zakonskoj regulativi usluga u turizmu, jer je s 1. siječnja na snazi i novi Zakon o pružanju usluga u turizmu. Jedna od većih novosti u odnosu na važeći zakon je i propisivanje načina pružanja usluga zdravstvenog turizma. Naime, proširuje se krug pružatelja turističkih usluga u zdravstvenom turizmu pa se tako, uz specijalne bolnice i lječilišta, pružanje tih usluga omogućava i drugim zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima za obavljanje zdravstvene djelatnosti te samostalno zdravstvenim radnicima koji obavljaju privatnu praksu, sukladno posebnim propisima kojima je regulirana zdravstvena zaštita. Važna novina za koju je prvotno bilo predviđeno da se počne primjenjivati od 1. siječnja 2018. – jednostavni porez na nekretnine – je odgođena. Uvođenje tog poreza bilo je predviđeno Zakonom o lokalnim porezima, usvojenim krajem 2016. godine, no u listopadu je Sabor usvojio izmjene tog zakona i iz njega ‘izbacio’ odredbe o porezu na nekretnine pa će se umjesto njega i nadalje plaćati komunalna naknada, porez na kuće za odmor i spomenička renta.