Danas je Pepelnica – post i nemrs: Što to znači za katolike

Post na Pepelnicu i Veliki petak prije Uskrsa odnosi se na katolike od navršene 18. do započete 60. godine života, a nemrs, odnosno jela bez mesa za starije od 14 godina, osim bolesnika. Danas je Pepelnica ili Čista srijeda, kojom započinje razdoblje korizme ili četrdesetodnevnice, odnosno vrijeme od 40 dana, ne računajući nedjelje, posebnog oblika pokorničke priprave za proslavu Kristova vazmenoga otajstva Uskrsa. Pepelnica svojom simbolikom ima osobni karakter obraćenja, ali i ekleziološki i socijalni, jer je riječ o svojevrsnom pozivu na opće obraćenje i promjenu ponašanja, odnosno odbacivanja svega onoga što nas čini manje kršćanima u izvornom smislu i prianjanje uz sve ono što bi trebalo biti istinski identitet svakog kršćanina i cijele Crkve. Pepelnica je početak korizmenog vremena, dan pokore, razmišljanja, nemrsa i posta na koji svećenik posipa vjernike pepelom uz riječi: "spomeni se čovječe da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti" ili "obratite se i vjerujte Evanđelju". Za sve katolike Crkva u korizmenom vremenu propisuje molitvu, post i dobra djela. Post i nemrs Mnogi vjernici često miješaju ili poistovjećuju post i nemrs. Kada Crkva propisuje post i nemrs, a to su samo dva dana u godini, na Čistu srijedu i Veliki petak, vjernici konzumiraju jedan obrok "do sita" (post) i ne jedu meso (nemrs). U ostale petke imaju redovite obroke, ali se odriču mesa. Više od toga nije propisano. Post koji je propisan za Pepelnicu i Veliki petak znači da se katolici, uz iznimku bolesnika, trudnica, djece, smiju samo jednom do sita najesti. Post na Pepelnicu i Veliki petak prije Uskrsa odnosi se na katolike od navršene 18. do započete 60. godine života, a nemrs, odnosno jela bez mesa za starije od 14 godina, izuzev bolesnika. Pepeo je simbol pokore, a dobiva se od grančica palme ili masline blagoslovljenih na Cvjetnicu prethodne godine. Korizmenih 40 dana je spomen na vrijeme koje je Isus proveo u pustinji. Pepeo podsjeća ljude na njihovu vlastitu prolaznost i već je u Starom zavjetu znak pokore, kajanja i poniznosti, no običaj korizme nastao je u IV. stoljeću, a propis pepela za Pepelnicu ili Čistu srijedu potječe iz XII. stoljeća. Dugo vremena korizma se svetkovala velikom strogošću. Tako su, primjerice vjernici prvog tisućljeća koji su počinili teški grijeh, morali provesti korizmu izvan zajednice, a zbog najtežih grijeha u vreći i pepelu. Tek na Veliki četvrtak opet su bili primljeni u zajednicu. Do Drugog vatikanskog koncila post u katoličkoj Crkvi bio je obvezujući. Trebalo se odreći mesa, mliječnih proizvoda, vina i jaja. Danas su samo Čista srijeda i Veliki petak obvezni dani posta, a za vrijeme između posta se preporučuje. Promijenio se i način odricanja.Meso u današnjem društvu nema više onu vrijednost kao ranijih stoljeća i za ljude više ne znači nikakvo odricanje. Mnogi su umjesto toga razvili druge oblike posta. Mnogi se katolici danas odriču kave, cigareta, alkohola ili slatkiša.Također su svakidašnje navike kao gledanje televizije, kompjutorske igre ili vožnja autom ograničene u korizmi. Primjerice u Austriji od 2007. postoji "autopost". Katolici u korizmi razmišljaju o lošim navikama koje bi trebali promijeniti, a da bi se od njih i očistili od svećenika trebaju zatražiti sakrament pomirenja ili ispovjedi. Hina