DEBAKL CIJEPLJENJA Kako su farmaceuti izigrali političare: Globus otkriva gdje je završilo cjepivo namijenjeno RH!
‘Neke multinacionalne kompanije, i to ne samo farmaceutske, postale su jače od države‘.
U nešto više od godinu dana otkako je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila epidemiju covida-19, u Europskoj uniji umrlo je oko 580.000, u Hrvatskoj više od 5700, a u cijelom svijetu oko 2,7 milijuna ljudi. Zasad je jedino poznato oružje protiv ove zaraze cjepivo, no njega je na tržištu neusporedivo manje nego što su farmaceuti - čije su vakcine dobile odobrenje Europske agencija za lijekove (EMA) - obećali isporučiti u prvom tromjesečju ove godine. Čini se da je potpuno propao plan Europske komisije da naručenih 1,4 milijarde doza, što bi trebalo biti više nego dovoljno za njezinih 450 milijuna stanovnika, raspodijeli državama članicama.
Na razini EU procijepljeno je tek oko 8 posto stanovništva, a u Hrvatskoj i manje, dok je u Izraelu više od 60 posto ljudi primilo dozu koja ih štiti od zaraze koronavirusom. Europski političari, uključujući i hrvatsko državno vodstvo, sve glasnije optužuju proizvođače, odnosno farmaceutsku industriju, da su ih iznevjerili. Prikrivaju li time svoju vlastitu nesposobnost jer nisu dobro pregovarali? Ili je farmakoindustrija doista toliko moćna da drži u šaci i Europsku uniju i sve njezine članice?
Umirovljeni redovni profesor Medicinskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Igor Francetić vodeći je hrvatski stručnjak za kliničku farmakologiju koji godinama procjenjuje djelotvornost raznih vrsta lijekova.
„Neke multinacionalne kompanije, i to ne samo farmaceutske, postale su jače od države. Nema više velike kompanije koja je vezana samo uz jednu zemlju. Shizofrena je situacija da se od farmakoindustrije očekuje sentiment jer njezin proizvod treba ljudima pomoći i izliječiti ih. Kako farmakoindustrija funkcionira na principu profita, očito je da vrijedi pravilo - tko više plati, dobit će cjepivo“, objašnjava Francetić.
Prof. dr. sc. Ognjen Brborović s Katedre za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite na Medicinskom fakultetu u Zagrebu tvrdi da su proizvođači cjepiva izigrali Europsku uniju. „EU je unaprijed platila milijarde AstraZeneci da pokrije troškove i razvije cjepivo. Međutim, neke druge zemlje - recimo Saudijska Arabija ili Južnoafrička Republika - platile su pet puta više i dobile ga umjesto nas. To nije u redu.”
Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da velike farmaceutske kompanije ne ucjenjuju države, nego se ekonomski racionalno ponašaju. „Prodale su dio prvih serija cjepiva i zemljama izvan EU koje su plaćale tržišnu cijenu, a ne umanjenu kao EU članice. Problem je u tome što Europska komisija nije s njima profesionalno pregovarala niti ugovorila precizne uvjete isporuke.”
* * *
Hrvatski ministar zdravstva Vili Beroš drži da cjepivo, bez obzira na sve poteškoće u njegovoj proizvodnji i distribuciji, ne može biti predmetom isključivo komercijalnih odnosa.
„Situacija oko covida-19 aktualizirala je još jednu temu u Hrvatskoj. To je uspostavljanje proizvodnje cjepiva, ne samo protiv covida-19 već i drugih bolesti”, kaže ministar te otkriva ambiciozan plan hrvatske Vlade: „Radimo na programu revitalizacije Imunološkog zavoda i u sklopu toga stvaranja uvjeta da se, moguće, i kod nas proizvode cjepiva u suradnji s drugim svjetskim kompanijama, kako bismo za potrebe naših građana mogli osigurati dostatne količine. Nije za budućnost važna samo financijska snaga nekog zdravstvenog sustava i države nego i organizacija domaće proizvodnje”, poručuje Beroš.
Izvor:Jutarnji list
Autor: Boris Orešić/Foto: Ursula von der Leyen /Josip Generalić, AFP
