Dinara postaje 12. park prirode u Hrvatskoj

Dinara će biti 12. park prirode u Hrvatskoj, a u Kninu je u petak na predstavljanju prijedloga zakona o proglašavanju Dinare parkom prirode istaknuto da u nj ulaze masiv Dinare (Dinara, Troglav i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja uz Cetinu (Hrvatačko, Paško i Vrličko).

U Kninu su bili ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, šibensko-kninski župan Goran Pauk, splitsko-dalmatinski Blaženko Boban, gradonačelnik Knina Marko Jelić te građani, predstavnici nevladinih organizacija i ostala zainteresirana javnost, priopćeno je iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Ministar zaštite okoliša i energetike Ćorić istaknuo je kako je ovo poseban tjedan za zaštitu prirode. Europska komisija je 20. svibnja objavila novu Strategiju bioraznolikosti do 2030., jučer je obilježen 'Natura 2000' dan, danas se obilježava Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj, a u nedjelju je Europski tjedan parkova.

„Park prirode Dinara bit će 12. park prirode u Republici Hrvatskoj i zajedno s osam nacionalnih parkova zaokružit ćemo jednu cjelinu od 20 takvih zaštićenih područja. Proglašenjem Dinare parkom prirode udio zaštićenih područja u kopnenoj površini Republike Hrvatske povećat će se s 12 na 13 posto, a pod europskom ekološkom mrežom 'Natura 2000' više neće biti 36,7 nego 39 posto teritorija", rekao je ministar Ćorić.

Kako je istaknuo, "to zorno pokazuje što će ovih 63 tisuće hektara novoga zaštićenog područja značiti za ukupan kapacitet zaštićenih područja u Hrvatskoj i, u konačnici, što će značiti za budućnost bioraznolikosti u Hrvatskoj“. 

Župan Boban je rekao da je od 63 tisuće hektara budućeg parka prirode Dinare gotovo dvije trećine u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Podsjetio je kako je riječ o prostoru koji graniči s Bosnom i Hercegovinom te je izrazio nadu da će taj dio Dinare biti zaštićen i u BiH.

Šibensko-kninski župan Goran Pauk je rekao kako će se proglašenjem parka prirode Dinare taj „predivan prostor otvoriti kao potencijal za razvoj čitavog područja, i to na način da se ne naruši izvorna prirodna ljepota, a da Dinaru istovremeno učini pristupačnijom domaćim ljudima i posjetiteljima te stavi u funkciju gospodarskog razvoja u skladu sa stoljetnom tradicijom ljudskog korištenja prostora u ovom kraju“.

„Nadam se da će na prvom sljedećem zasjedanju Sabora biti proglašenje ovog zakona. Imat ćemo park prirode i štitit ćemo ono što nam je najvažnije. Krka i Cetina izviru u budućem parku prirode Dinari i bez njih ne bi bilo života i nas“, istaknuo je gradonačelnik Knina  Marko Jelić.

Donošenje predloženog zakona o proglašenju parka prirode Dinare omogućilo bi pravne pretpostavke za osnivanje javne ustanove, donošenje prostornog plana područja posebnih obilježja i plana upravljanja tim parkom prirode, čime bi se pobliže uredila zaštita, unapređenje i korištenje tog zaštićenog dijela prirode te način upravljanja njime.

Budući park prirode, kako je najavljeno, trebao bi zaštititi površinu od 63.052 hektara na području Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije, što je najveće područje parka prirode nakon Velebita (200.000 hektara).

Dinarski krš je fenomen prepoznat na međunarodnoj razini koji obuhvaća puno šire područje, a upravo je po Dinari kao tipskom lokalitetu dobio i ime.

To je najvrjednija prirodna cjelina krša u svijetu, s naslagama debljim od osam kilometara te s izrazito razvijenim krškim poljima koja sadržavaju sve krške pojave.

Područje Dinare je izrazito bogato endemičnim i ugroženim vrstama. Obitavalište je više od 1000 biljnih vrsta (petina ukupne hrvatske flore), od toga 75 nacionalnih endema. Poznato je više od 20 endemskih vrsta životinja, od toga i jedan sisavac - dinarski voluhar.

Na Dinari je i najviši vrh Republike Hrvatske – Sinjal (1831 metar). U budućem parku prirode je 11 područja ekološke mreže - dva za ptice i devet za vrste i staništa, tako da je 87 posto tog područja ujedno i područje ekološke mreže "Natura 2000".

(Hina) xpp yvkn