Vijesti Top vijest

Direktivu koja će ograničiti internet od hrvatskih zastupnika podržali HDZ-ovci i Marijana Petir

Direktivu koja će ograničiti internet od hrvatskih zastupnika podržali HDZ-ovci i Marijana Petir
Hrvatski zastupnici koji su dio EPP-a, članovi HDZ-a i Marijana Petir, glasovali su za rezoluciju, a članovi S&D-a Tonino Picula i Biljana Borzan, zastupnik Zelenih Davor Škrlec i liberal Jozo Radoš su joj se usprotivili. Ruža Tomašić je ostala suzdržana, a zastupnik IDS-a Ivan Jakovčić nije rekao kako je glasovao. Spornu direktivu o autorskim pravima koju je Europski parlament izglasao u utorak u Strasbourgu od hrvatskih europarlamentaraca podržali su članovi EPP-a, dok su ostali većinom glasali protiv. Hrvatski zastupnici koji su dio EPP-a, članovi HDZ-a i Marijana Petir, glasovali su za rezoluciju, a članovi S&D-a Tonino Picula i Biljana Borzan, zastupnik Zelenih Davor Škrlec i liberal Jozo Radoš su joj se usprotivili. Ruža Tomašić je ostala suzdržana, a zastupnik IDS-a Ivan Jakovčić nije rekao kako je glasovao. Zagovornici reforme smatraju kako tehnološki divovi na internetu moraju preuzeti odgovornost za sadržaj na kojima profitiraju bez pravedne podjele zarade s autorima, dok protivnici smatraju da će se nove regulacije samo prenijeti na štetu korisnika kojima će se cenzurirati postavljanje sadržaja. “Glasovala sam ‘za’ jer smatram da novinari i oni koji su zaposleni u kreativnim industrijama trebaju uživati prava i zaštititi svoje radove od zlouporaba”, kazala je zastupnica HDZ-a Dubravka Šuica. Ona odbacuje tvrdnje kako će novim zakonom doći do ograničavanje slobode izražavanja ili samog interneta i ističe kako se izmjenama Direktive uspostavlja novi set pravila na jedinstvenom tržištu koji uređuje to područje i određuje da su internetske platforme “izravno odgovorne za sadržaj na njihovim stranicama”. “Omogućeno je autorima i izvođačima da dobiju naknadu od onih distributera koji iskorištavaju njihova autorska prava. Dakle, ovim smo omogućili da internet bude prostor koji koristi svima, a ne samo velikima i moćnima”, rekla je Šuica, iz čije političke grupacije dolazi i autor rezolucije Alex Voss. S druge strane, zastupnik Radoš smatra da je Direktiva “loša i tehnički neprovediva”, te da će pravno zakomplicirati sve odnose na jedinstvenom digitalnom tržištu, ugroziti slobodu pristupa internetu i poslovanje malih i srednjih poduzeća, a da se pritom neće “ograničiti snaga tehnoloških divova”. S njim se slaže i Davor Škrlec koji je naglasio da bi glasao za konačnu Direktivu da se glasovalo po amandmanima, što je na sjednici predložila jedna zastupnica iz redova socijalista, no Parlament je odbacio. I Škrlecu su najsporniji članak 11. koji govori o takozvanom “susjednom autorskom pravu” za medijske kuće, te članak 13. koji od platforma zahtijeva odgovornost za sadržaj koji se na njima dijeli, u skladu s autorskim pravom. “Ukidanjem geoblokiranja i roaminga smo napravili dva koraka naprijed prema jedinstvenom digitalnom tržištu, a u ovom slučaju smo ga rascjepkali na 27 komada jer će svaka država biti u stanju sama regulirati dijelove te Direktive”, upozorava zastupnik zelenih. Tonino Picula se također osvrnuo na “proceduralni manevar” kojim je izbjegnuto glasovanje o amandmanima koji su, prema njemu, mogli poboljšati konačan tekst, zbog čega ni on nije podržao izvorni prijedlog. “Nimalo ne sporim potrebu da se ovo zakonodavstvo revidira nakon 17 godina i uskladi s današnjim potrebama i izazovima. Jednako tako, ne sporim potrebu da autori sadržaja budu adekvatno plaćeni za svoj rad. Ono što je sporno je način na koji se to predlaže napraviti. Konačno, mislim da sloboda izražavanja i naknada autorima ne bi trebali biti međusobno isključivi na način na koji to određuje ova Uredba”, rekao je. Zastupnica Petir smatra kako je važno otkloniti sumnje o negativnom utjecaju Direktive na građane jer “pristup mrežnom sadržaju i njegovo dijeljenje i dalje ostaju besplatni” te naglašava kako se odgovornost u člancima 11. i 13. stavlja na internetske platforme, a dosad je bila na korisniku koji je stavljao sadržaj na internet. “Odgovornost je sada na platformi na kojoj se sadržaj nalazi i koja od navedenog sadržaja zarađuje. Autor od platforme mora dobiti naknadu za licencu, ili može tužiti platformu za dopuštanje neovlaštenog prijenosa njegova autorskog djela”, rekla je Petir i istaknula da će se ovaj članak primjenjivati samo na tvrtke čiji korisnici imaju opciju prenošenja sadržaja zaštićenog autorskim pravima. Kod članka 11. istaknula je da on izričito navodi da tražilice mogu nastaviti koristiti linkove na vijesti besplatno, te mogu prikazati i pojedinačne riječi ili kratke tekstove. Zastupnica Ruža Tomašić istaknula je kako je postignut značajan pomak u odnosu na izvorni tekst, čime joj je članak 11. postao osobno prihvatljiv, no da to ne može reći i za članak 13., zbog čega je ostala suzdržana. “Digitalne platforme u određenim situacijama proglašava pravno odgovornima za to što neki njihovi korisnici krše autorska prava. To je kao da proizvođača tehnički ispravnog automobila držite odgovornim za to što je netko vozeći taj automobil skrivio prometnu nesreću sa smrtnim ishodom”, upozorila je. “Razumijem da je od tehnoloških divova lakše naplatiti kršenje prava nego od milijuna pojedinačnih korisnika, ali to ne smije biti razlog za ovaj presedan koji će, bez sumnje, voditi ograničenju slobode govora jer će se digitalne platforme željeti pravno zaštititi”, zaključila je i dodala kako algoritmi koji su predviđeni Direktivom nisu dovoljno sofisticirani da prepoznaju satiru koju “koji put ne prepoznaju ni ljudi, a kamoli roboti”. Europski zastupnici podržali su Direktivu nakon dvije i pol godine pregovora, s 348 glasova ‘za’, 274 ‘protiv’ i 36 suzdržanih, u posljednjoj prilici je da usvoje prije izbora za Europski parlament. Reforma je imala podršku mainstream medija i umjetnika poput Paula McCartneya koji žele navodnu pravedniju raspodjelu zarade za koju smatraju da suviše ostaje u rukama platformi koje koriste njihov sadržaj, a sa suprotne strane stajali su tehnološki divovi poput Googlea i Facebooka koji dijeljenjem sadržaja dobivaju prihode od reklama, te zagovornici slobodnijeg interneta poput osnivača Wikipedije Jimmyja Walesa, europskih piratskih stranaka, kao i posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda za slobodu govora David Kaye koji strahuju da će mjerom doći do ograničavanja online aktivnosti. Izvor: narod.hr/hina
#podržali #HDZ #europarlamentarci #Marijana Petir #Direktiva o autorskim pravima

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Top vijest

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Top vijest

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Top vijest

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Top vijest

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Top vijest

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Top vijest

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Top vijest

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Top vijest

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Top vijest

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Top vijest

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Top vijest

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.