Vijesti Najčitanije

DIREKTOR PODRAVKE NAPAO TEDESKIJA: “Dok smo mi ratovali on je na žvakaćim gumama zgrtao bogatstvo”

DIREKTOR PODRAVKE NAPAO TEDESKIJA: “Dok smo mi ratovali on je na žvakaćim gumama zgrtao bogatstvo”
DIREKTOR Podravke Zvonimir Mršić kaže da se ne opterećuje pričama jer ponosan je na učinjeno u pet godina s obzirom na to da je vrijednost kompanije u tom periodu udvostručena, a u planu za sljedećih pet godina planovi su i ambiciozniji. U utorak se održava Glavna skupština Podravke na kojoj će biti imenovan novi Nadzorni odbor, a već je gotovo jasno da se aktualnoj upravi na čelu sa Zvonimirom Mršićem mandat neće produljiti jer nova vlast želi svoje ljude na čelnim mjestima u tvrtkama u kojima ima više od 25 posto udjela, piše Večernji list. Ovaj tjedan Podravka je otvorila tvornicu u Tanzaniji i tako pokazala da slijedi trend velikih multinacionalnih kompanija, a prošlog tjedna podravkaši su obilježili 50 godina rada na ruskom tržištu, na kojem su naišli na veliku susretljivost s obzirom na to da se zbog posljednje krize u toj zemlji nisu odande povukli. Podravkin plan je u Rusiji pokrenuti i proizvodnju. Mršić se u intervju se osvrnuo i naprozivku predsjednika uprave Atlantic grupe Emila Tedeschija koji je za Večernji list izjavio da se u Podravki sije strah od mogućeg preuzimanja Podravke od Atlantica te mu Mršić odgovara da za strah ne zna, da je Podravka ta koja može preuzimati u ovom trenutku te da je Podravka odabrala braniti zemlju u ratu u vrijeme dok su neki stjecali prve milijune. U nedavnom intervjuu čelnik Atlantic grupe Emil Tedeschi ponovio je da želi ući u Podravku, ali i da uprava Podravke sije strah od tog mogućeg preuzimanja… Što kažete na to? Emil Tedeschi može kupiti dionice na burzi svaki dan i ne znam kakav to strah širi uprava Podravke. Što se tiče Podravke i Atlantica, očito je da su nam ciljevi u određenom razdoblju bili drukčiji. Podravka je također prodavala žvakaće gume u periodu kada su neki drugi ostvarivali svoje milijune. No 1600 podravkaša bilo je u ratu i Podravka je donirala za obranu zemlje više od 30 milijuna tadašnjih njemačkih maraka. Očito su nam ciljevi u tom razdoblju bili potpuno drukčiji i danas je nemoralno govoriti da se Podravkom loše upravlja 25 godina, posebice tih godina kad su se stjecali prvi milijuni. Atlantic je, kako kaže Tedeschi, spreman za preuzimanje Podravke samo ako država smanji svoj udjel u kompaniji. Što kažete na moguću prodaju državnog udjela? Ne znam zašto je Emilu Tedeschiju problem hrvatska država. Naime, u proteklih pet godina cijelo vrijeme dionice Podravke listane su na burzi. Podravka kao društvo sve dioničare jednako tretira i za nas ne postoje više ili manje vrijedni dioničari niti nam je netko od dioničara pomogao ili odmogao. Država se ponašala kao obični dioničar i nije ni na koji način sputavala upravu i Nadzorni odbor da realiziraju ambiciozne ciljeve. Zauzvrat, vrijednost državnog udjela porasla je za 300 milijuna kuna. U Podravki postoji jako puno malih dioničara, građana Hrvatske. Uspješno smo proveli ESOP u koji se uključilo više od 16 posto radnika i upravo je Podravka primjer gdje se radnicima, građanima i malim investitorima može omogućiti da ulažu svoj novac u dionice, a ne kao do sada samo u štednju i nekretnine. Ako se država odluči na prodaju svoga udjela, onda to mora biti transparentno. Mislim da bi se to moglo provesti tako da ta dionica bude narodna, odnosno da se ponudi građanima u malim slotovima. Da svi ravnopravno u tome sudjelujemo i da se omogući i građanima da na njoj eventualno zarade. Treba li Podravki strateško partnerstvo? Podravka je pokazala da može sama. Ona je strateški partner jer je naša ambicija da budemo najveća multinacionalna kompanija i da u sljedećem razdoblju akviriramo 4 do 5 milijardi kuna prihoda kompanija. Nitko trenutačno od kompanija u Hrvatskoj nema taj potencijal. Sada svi dioničari trebaju odlučiti želimo li imati multinacionalnu kompaniju sa sjedištem u Hrvatskoj ili držati samo podružnice. Kao što sam rekao, jednom smo već udvostručili vrijednost kompanije. Zaposlili smo nove ljude i povećali plaće. Činjenica je i da smo nisko zaduženi i da se zadužujemo po najpovoljnijim kamatama u regiji što nam omogućava kapacitet od 500 milijuna eura za anorganski rast. Kad bi nam bila pružena mogućnost da realiziramo strateški plan od devet milijardi prihoda i EBITDA maržu od 13-14 posto, može se izračunati koliko bismo ponovno zaradili za mirovine u mirovinskim fondovima i povećali vrijednost udjela dioničarima. Važno je podsjetiti i da smo 2016. godine započeli s isplatom dividende uz prinos od 2,2 posto i da se uprava obvezala da će svake godine predlagati isplatu dividende u minimalnom iznosu od 25 posto dobiti. Iz redova HDZ-a dolazi ipak niz zamjerki na vaš rad. Zašto ste tvornicu iz Poljske preselili u Tanzaniju, a ne u Hrvatsku, zašto imate premalo domaćeg inputa u proizvodima, zašto ste prodali vodu, a kupili Žito, a želite i Mlinar… Samo da razjasnim dio oko tvornice i proizvodnje. Proizvodnju smo vratili u Hrvatsku, a strojeve smo preselili u Tanzaniju. Nije poslovno opravdano u istoj carinskoj uniji imati dvije istovrsne proizvodnje. Poljska je otvorena 2000. godine kada je Hrvatska bila miljama daleko od Europske unije i kada su postojala dva carinska sustava. Tada je bilo racionalno u carinskom sustavu, gdje vidimo perspektivu tržišta, otvoriti pogon, isto kao što danas to gledamo za Rusiju, Afriku i neka druga tržišta. Što se tiče akvizicije Žita, 1993. godine Podravka je imala prihod od 3,3 milijarde tadašnjih dinara. Godine 2012. taj je prihod bio 3,5 milijardi kuna, a sada će prvi put prijeći granicu od četiri milijarde kuna. Kupnja Žita bila je povoljna i sinergija koju smo dobili veća je od plana. Hrvatska se mora odlučiti što želi – imati najveće kompanije u Hrvatskoj, najveće u Adria regiji ili uspješne multinacionalne kompanije. Ako želi ići i izvan granica, onda je Podravka sada lokomotiva. Interes za Mlinar ne mogu komentirati, ali mogu reći da snimamo veći broj kompanija. Mi smo i najveći otkupljivač povrća i voća za industrijsku preradu u Hrvatskoj, plaćamo na vrijeme, radnici imaju kolektivni ugovor i sve što možemo kupujemo u Hrvatskoj. No činjenica je da ne možemo svu rajčicu koja nam je potrebna kupiti ovdje, ni krastavce, jabuke, šljive. Spremni smo dati sve resurse da se hrvatska poljoprivreda makne od pšenice na nešto što može stvoriti dodanu vrijednost. Izvrsno smo, primjera radi, surađivali s ministrom Tomislavom Tolušićem kad je bio župan i veseli nas da je sada resorni ministar jer zna kako smo surađivali. Virovitičko-podravska županija učinila je revolucionarnu promjenu u poljoprivrednoj proizvodnji. Lani smo ondje kupili oko šest tisuća tona paprike za naš ajvar. Mi smo, primjerice, u Švedskoj udvostručili prodaju ajvara, a za sljedeće tri godine treba nam dodatnih šest tisuća tona paprike za ajvar. Ali nam treba i sada u veljači, kad paprike u Hrvatskoj nema. Zato pitam one koji kritiziraju Podravku gdje sada u Hrvatskoj kupiti tri tisuće tona paprike ili šest tisuća tona rajčice? Mi smo spremni ponuditi naše stručnjake da pomognu da se to ostvari. I radimo to s naših 2200 kooperanata. Nadam se da će sredstva europskog fonda ruralnog razvoja biti upotrijebljena za to da povećamo proizvodnju onoga što je potrebno. Mi već četiri godine neuspješno tražimo da nam se ustupi 400 hektara zemljišta u kaznionici Valtura za proizvodnju rajčice. Na dioničarskoj skupštini Podravke u utorak bit će izabrani novi članovi Nadzornog odbora, ali očekuje se i promjena uprave? Ja vjerujem da se dioničari pri donošenju odluka uvijek vode interesom kompanije i da će tako biti i sada. Rezultati su neosporni i dobro se vide. Jedan od temeljnih faktora uspješnosti kompanije u posljednjih pet godina bilo je unapređenje korporativnog upravljanja. Svi dioničari dovedeni su u ravnopravan odnos. Nema onih s većim ili manjim pravima, što je prije bila praksa. Uloga Nadzornog odbora i odnos Skupštine i Nadzornog odbora i uprave može služiti kao najbolja praksa korporativnog upravljanja kompanijama koje kotiraju na burzi i imaju raspršeno vlasništvo. Očekujem da te vrijednosti koje smo postigli i održimo i unaprijedimo. Hoćete li se vratiti u politiku ako vam se mandat u Podravki ne produlji? U ovom trenutku posvećen sam Podravki i vjerujem da moj tim i ja možemo iznadprosječno povećati vrijednost za dionike i dioničare ako nam se da povjerenje da kompanijom upravljamo i sljedećih pet godina. Cijeli intervju sa Zvonimirom Mršićem možete pročitati OVDJE
#emil tedeschi #Podravka #Zvonimir Mršić

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.