Vijesti Najčitanije

Divjak: Objavom 24 kurikuluma u Narodnim novinama prešli smo Rubikon - više nema natrag

U Narodnim novinama u srijedu su objavljene odluke o donošenju 24 kurikuluma, a velika većina preostalih trebala bi biti objavljena idući tjedan, rekla je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, istaknuvši kako sada "više nema natrag". "Danas su u Narodnim novinama objavljena 24 kurikuluma i za mene je to jako važan trenutak i možda najvažniji razlog zašto sam se upustila u pustolovinu da uđem u politiku i budem ministrica", rekla je ministrica Divjak odgovarajući na pitanja novinara ispred Banskih dvora. "Danas smo prešli Rubikon - više nema natrag", ističe Divjak, dodajući da se idući tjedan očekuje velika većina preostalih kurikuluma, odnosno još 13 ili 14 njih. Divjak je istaknula da svi kurikulumi moraju biti napravljeni tako da poštuju princip "manje bubetanja činjenica, a puno više kritičkog razmišljanja i rada na problemima", što, dodala je, vrijedi i za kurikulum povijesti. Što se tiče protivnika obrazovne reforme, smatra da će ih i dalje biti, ali s njima se mora razgovarati, sve raščistiti i svi "moraju dati argumente". U Narodnim novinama objavljene su odluke o donošenju kurikuluma za engleski, francuski, njemački, talijanski, latinski i grčki za osnovne škole i gimnazije, za likovnu kulturu za osnovne škole te likovnu umjetnost za gimnazije, glazbenu kulturu za osnovne škole te glazbenu umjetnost za gimnazije, tehničku kulturu za osnovne škole, prirodu i društvo za osnovne škole, prirodu za osnovne škole, biologiju za osnovne škole i gimnazije, geografiju za osnovne škole i gimnazije, matematiku za osnovne škole i gimnazije te za sociologiju, filozofiju, politiku i gospodarstvo, logiku i psihologiju za gimnazije. Donesene su i odluke o donošenju četiri međupredmetna kurikuluma za osnovne i srednje škole: Poduzetništvo, Učiti kako učiti, Održivi razvoj te Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Međupredmetne teme, smatra Divjak, "sada su izvrsno obrađene i prvi put ulaze u naš prostor te sada treba istraživati kako ih povezati s ostalim predmetima". U kurikulumu povijesti više nema rasprave o sadržaju, samo o količini Ministrica je potvrdila da je u srijedu ujutro razgovarala s posebnim savjetnikom premijera za kurikularnu reformu Radovanom Fuchsom o kurikulumu povijesti. "Ovo što je sada priređeno sigurno nije spremno za dalje. Više nema rasprave o sadržaju, nego samo o količini, a količina u ovom prijedlogu veća je nego do sada, što ne može ići", rekla je Divjak. Na pitanje mijenja li se sve što je napravila Ekspertna radna skupina pod vodstvom Borisa Jokića, Divjak je odgovorila da "to prije svega treba ostaviti stručnjacima, ali treba uskladiti s ostalim kurikulumima". Smatra da sadržaja treba biti, pogotovo onih koji su važni iz novije hrvatske povijesti, "treba se dobro obraditi i tema Domovinskog rata, ali jednako tako i holokausta, to više nije prijeporno i oko toga se svi slažemo". "Jedno je ono što zovemo analiza uspoređivanja, a drugo su povijesne činjenice. Povijesnih činjenica se treba držati. Sigurno neće doći u pitanje je li Domovinski rat bio obrambeni. To je sigurno tako i tu nema posebne interpretacije. Ali da se razgovara o uzrocima, načinima kako se to stavlja u europski kontekst - to sigurno treba raditi. Naravno, sve primjereno dobi. Ako govorimo o srednjoškolcima, u svim predmetima, u hrvatskom, povijesti, odnosno u društveno-humanističkim predmetima, mora postojati takva analiza i mora se razvijati kritičko razmišljanje, kao što se u prirodoslovlju veći naglasak mora stavljati na rješavanje problema", ističe Divjak.
#narodne novine #kurikulum

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.