Dođe li MMF, kreću bolni rezovi
S dolaskom recesijskih godina u Hrvatsku, pojavile su se i priče o dolasku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji bi nas trebao spasiti da ne udarimo u dno. No, poznato je, većinom gdje se MMF ukazao kao spasitelj, slijedila su rezanja javnih rashoda, restrukturiranja, povećanje nezaposlenosti, smanjenje socijalnih prava i štrajkovi (da navedemo samo neke 'nuspojave'). MMF je izvorno zamišljen kao financijska institucija koja bi trebala (naglasak je na ovome 'trebala') financijski pomoći posrnulim ekonomijama da prežive nevolje i ponovno stanu na noge. Stoga, loša iskustva s MMF-om stvorila su vojsku kritične mase kojoj se i na sam pomisao o dolasku MMF-a diže kosa na glavi. S MMF-om, ukratko, slijede i bolni rezovi u javnom sektoru (manje plaće, mirovine...)
Linić već najavio dolazak MMF-a
Kad su nam agencije početkom godine srušile rejting na razinu smeća (junk), teško je bilo očekivati da će stvari kasnije okrenuti na bolje. Vlada je nastavila raditi samo na prihodnoj strani proračuna, što nam ne zamjeraju samo agencije za kreditni rejting, već i analitičari iz MMF-a. Ministru Liniću očajnički treba novca da bi servisirao javni dug, a novca je sve manje. Skupo se zadužujemo, u strukturne reforme ulazimo stidljivo. 'MMF će nam trebati kad nam bude trebao novac jer je njihov znatno jeftiniji', izjavio je jednom prilikom ministar Linić, napominjući da je mogućnost dolaska MMF-a u Hrvatsku 'stalno prisutna'. Je li onda došlo vrijeme za 'jeftini MMF-ov novac'? Hoće li najesen MMF, da se izrazimo rječnikom Kalemovog prijatelja s jahte, biti 'pozvan u pomoć'? Mišljenja su podijeljena, kako prije nekoliko godina, tako i danas. Jedni se zalažu za MMF, drugi upozoravaju da bi nam mogao slijediti 'grčki scenarij'. Neki su uvjereni da bi nas 'jeftini novac' mogao koštati – skupo! Kad se govori o MMF-u, nije zgorega podsjetiti čitatelje kako je bivša Jugoslavija bila prva socijalistička zemlja u koju je došao MMF. Naravno, i tada je bio 'jeftini novac', ali je kasnije malo poskupio, pa su kamate počele rasti, te se dogodila inflacija. Što je kasnije bilo, svi znamo.
MMF je već prisutan u susjedstvu; Srbija i BiH imaju postojeće aranžmane, a prema nekim mišljenjima, BiH bi teško mogla financijski preživjeti bez MMF-a. Ipak, ovih dana je u BiH zaustavljena isplata mirovina, a glavni razlog je upravo MMF koji zahtjeva od vladajućih reformu mirovinskog sustava (smanjenje izdataka). U 2012. pomoć MMF-a zatražilo je 38 članica država, a dati su krediti vrijednosti 461 milijardu američkih dolara.
U veljači 2013. su 'gosti' iz MMF-a bili u posjeti Hrvatskoj i naveli su dug popis reformi kojima bi se Vlada trebala pozabaviti (mirovinski sustav, tržište rada, fiskalna konsolidacija), no u međuvremenu proračunski deficit je produbljen, prijeti opasnost gubljenja financijskog suvereniteta, a izostale su i reforme.
Jedni za, drugi žestoko protiv
Ekonomski analitičar Zdeslav Šantić već prije nekoliko godina najavljivao je mogući dolazak MMF-a, a izglednim ga smatra i danas, pogotovo ako u sljedećoj godini uđemo u proceduru proračunskog deficita. 'Čini mi se izglednim da će EU sugerirati Hrvatskoj da uđe u aranžman s MMF-om. Od kraja 2008. smatram da bi pomoć MMF-a bila dobrodošla. Hrvatska ima iznimno niske kapacitete kada je riječ o reformama. Uz pomoć MMF-a Hrvatska je, primjerice, napravila uštede u mirovinskom sustavu i javnoj upravi. Ono što je Hrvatskoj bitno je smanjiti troškove proizvodnje i dovesti u red rashodovnu stranu proračuna. Nažalost, u Hrvatskoj nisu provedene suštinske reforme koje bi značile srednjoročni rast', tvrdi Šantić.
S druge strane, kolumnist Dnevno.hr-a Karino Hromin Sturm odlučno je protiv aranžmana s MMF-om i smatra kako MMF donosi sa sobom neoliberalnu politiku. 'Mi se možemo izvući bez strane pomoći. Zna se kakvu je štetu MMF u svijetu napravio', kaže.
Ono čega se ljudi najviše boje nakon dolaska MMF-a upravo su ti famozni 'bolni rezovi'. Zdeslav Šantić objašnjava kako ne čineći ništa bolne rezove možemo samo odgoditi. 'U budućnosti, ako čekamo, ti rezovi će biti još bolniji. Prostora sad ima puno manje nego prije 10 godina', zaključio je.
Izvornu vijest možete pogledati OVDJE
