Dr. Bojan Matoš o jučerašnjem potresu u Bilogori i Podravini. U slijedećih mjesec dana, znati ćemo puno više.

O jučerašnjem potresu koji je uzdrmao Đurđevac i okolicu, za više saznanja, upitali smo docenta dr. Bojan Matoš, inače rođeni Đurđevčanin koji već dugo živi u Koprivnici i jedan je od vodećih naših stručnjaka za seizmotektoniku – točnije potrese, nositelja sveučilišnih kolegija na Rudarsko-geološkom fakultetu u Zagrebu, čija se doktorska disertacija bavila potresnim potencijalom na području Podravine i Prigorja
Što se tiče potresa koji se dogodio u blizini Šandrovca... Osobno nisam još vidio žarišni mehanizam potresa koji računaju kolege s geofizičkog zavoda (PMF-a) ali prema lokaciji potresa bih rekao da je nastao vjerojatno na rasjedu koji nalazimo na potezu Ćurlovac-V. Trojstvo. Za njega sam svojedobno u doktoratu izračunao maksimalno moguće magnitude od 5.6. po Richteru. Stoga potres od 3.5 nije iznenađujuća vrijednost ako je seizmogeni izvor/rasjed koji sam spomenuo. Navedeni rasjed se nalazi u zoni Bilogore, gdje imamo niz rasjeda slične geometrije i orijentacije, pa time mogu imati i slične magnitude potresa. Što se tiče doživljaja ili osjeta potresa u Đurđevcu, Sirovoj Kataleni, te Čepelovcu doživljaj se naravno mijenja kako se udaljavate od epicentra. Đurđevac je najdalje od epicentra pa je time doživljaj najmanji. Nadalje, u „osjećaju“ potresa važna je i pozicija kuće u odnosu na pravac kretanja seizmičkih valova, vrstu stijena/tla na kojoj je kuća izgrađena te način gradnje objekta. Tako da naravno, svatko će drugačije osjetiti potres. U tom kontekstu postoji MCS skala koja je bazirana upravo na temelju subjektivnog doživljaja.

Sve u svemu, ovaj potres nije nešto što se ne bi trebalo događati. Kao što je to bilo prije, kako što će biti i u budućnosti, imat ćemo potrese na području Bilogore, odnosno u našem kraju....Ukoliko bi bilo niza potresa te magnitude ili nešto veće u relativno kratkom vremenu (mjesec dana primjerice), u tom slučaju bi se trebali zabrinuti što možemo očekivati. . Za sada možemo mirno spavati, ali kod elementarnih nepogoda teško je točno predvidjeti točno što će se dogoditi.
Na Bilogori, navodi, ima popriličan broj rasjeda koji mogu generirati potrese, stoga područje središnje Hrvatske u koju spada i naš kraj – među onima s najvećim potresnim potencijalom. Prema podacima koje sam dobio u opsežnom istraživanju, na području naše županije, gdje su dva ‘ veća’ rasjeda, onaj kalnički i dravski koji se dijeli na još dva, maksimumi se kreću od 5,5 do čak 6,5 – navodi i pojašnjava da je za kalničko područje on 5,5, a za dravski dio koji se proteže od sjeverozapada preko Koprivnice prema istoku čak i do 6,5.

Karta potresa i prikaz rasjeda u Podravini i Prigorju
– Nitko ne može znati sa sigurnošću kad će se dogoditi takav potres, ali da će se oni događati – hoće. Za naše područje, ako govorimo o Podravini i Prigorju, možemo očekivati potrese iznad 4,5 stupnja po Richteru – dodaje.

I dr. Bojan Matoš dobro zna da su se jači potresi nešto ispod ili oko 6 stupnjeva na našem području događali 1757., 1778., 1836., 1876. te 1938. i da je nakon toga nastao određeni „muk“.

– Iskreno, ne možeš zanemariti tu neku uvjetnu „seizmičku tišinu“ u kojoj nema izraženijih potresa. Jedan od izraženijih potresa jest bio 1998., ako se ne varam, na Bilogori s 4,1 po Richteru i prije toga na Kalniku 1993. s 4,7, no onih razornih, istina, nije bilo dulje vrijeme. Hoće li jači potres doći sutra, za nekoliko mjeseci ili godina ne znamo, no za očekivati je. Kolike će snage biti, ne možemo znati – pojašnjava dr. Bojan Matoš.

Čim je trusnije, kako je i na našem području, brzina udara koji dolazi iz dubine se smanjuje, ali se povećavaju amplitude, to jest njegova snaga. Na stjenovitim područjima udar jest brži, ali površinska snaga nije toliko izražena.

Ovako je to bilo zadnjeg razornog potresa 1938.
Dr. Bojan Matoš dobro zna da su se jači potresi nešto ispod ili oko 6 stupnjeva na našem području događali 1757., 1778., 1836., 1876. te 1938. i da je nakon toga nastala određena "tišina" odnosno jače podrhtavanje tla. Nadalje, ne može se zanemariti tu neku uvjetnu „seizmičku tišinu“ u kojoj nema izraženijih potresa. Jedan od izraženijih potresa jest bio 1998., ako se ne varam, na Bilogori s 4,1 po Richteru i prije toga na Kalniku 1993. s 4,7, no onih razornih, istina, nije bilo dulje vrijeme. Hoće li jači potres doći sutra, za nekoliko mjeseci ili godina ne znamo, no za očekivati je. Kolike će snage biti, ne možemo znati.

Potresi u našem kraju u povijesti

Jedan od najrazornijih potresa koji se dogodio s epicentrom na području Bilogore nedaleko od Novigrada Podravskog bio je onaj 27. ožujka 1938., po nekim zapisima magnitude 6,2 po Richteru, točne snage kao što je bio nedavni u Petrinji. Ivica Zvonar je za Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti napravio pregled novinskih izvještaja nakon potresa. O razornom potresu pisali su mnogi mediji, a zagrebački tjednik Hrvatska Straža piše…

„U Koprivnici su mnogi objekti bili oštećeni. Teško su oštećene neke javne zgrade, a u franjevačkoj crkvi srušio se na klecala zapadni dio svoda, dok je toranj na sjevernoj strani znatno napukao. Na franjevačkom samostanu su napukli i zidovi, srušilo se pročelje nove zgrade gradskog poglavarstva, napukao je dimnjak u gradskoj električnoj centrali, a oštećenja su vidljiva na župnom dvoru i crkvi te na pravoslavnoj crkvi i židovskom hramu, kao i na zgradama pučke škole i realne gimnazije. Srušeni su vrhovi dimnjaka dviju ciglana, a nastradale su i mnoge privatne kuće. Prema procjeni mjerodavnih, smatra se da šteta od potresa iznosi preko dva milijuna dinara… Naročito je oštećena Koprivnica, Virje, Kloštar Podravski, Novigrad Koprivnički Bregi, Đurđevac. Ljudskih žrtava nije nigdje bilo, ali je zato među pučanstvom vladalo veliko uzbuđenje…

U Đurđevcu su stradale mnoge kuće, pa ih dosta više nije bilo pogodno za stanovanje te su se morale zbog opasnosti odmah srušiti. Stradala je i srednjovjekovna utvrda Stari grad te župna crkva, a posebno su nastradale starije građevine… Mnogi su ostali bez objeda, jer im se prolio iz posuda. Koji su se vozili biciklima, pali su na tle… Ljudi, koji su se nalazili u sobama, bježali su kud je koji znao i preko prozora su skakali. Materijalne štete su bile velike, a udar potresa osjetio se i 28. ožujka te još i drugih dana.“ Prije tog potresa dogodilo se njih još nekoliko razornih. Podaci govore kako je jedan od njih bio 8. srpnja 1757. u 3 sata, na dubini oko 10 km, jačine iznad 6 stupnjeva po Richteru. Zatim 8. studenoga 1778. u 19 sati i 30 minuta, na dubini od oko 10 km, slične jačine. Nakon toga slijedio je onaj 12. lipnja 1836. u 12 sati, na dubini oko 10 km, nešto slabije jačine (oko 6 po Richteru) te 30. studenoga 1876. u 9 sati, na dubini oko 10 km, jačine ispod 6 stupnjeva. Dodamo li i ovaj 1938. godine, jasno se vidi da već 82 godine na našem području nije bilo potresa te snage.

U članku korišten dio materije Podravskog lista.