Država daje poticaj burzi prodajom 25 posto udjela u čak 507 tvrtki

Impuls na tržištu kapitala može dati samo država privatizacijom preostalog državnog portfelja.

Zagrebačka burza produljit će radno vrijeme pa će se dionicama trgovati od 9 do 16.30 (sada od 10 do 16), što će biti jedna od promjena vezana uz ulazak u EU. To je sat i pol duljeg trgovanja u odnosu na postojeće radno vrijeme, koje obilježava iznimno nizak promet na burzi. Hrvati su 2007. i 2008. dnevno na burzi obrnuli oko 200 milijuna kuna, a sada jedva desetak milijuna pa ruže ne cvjetaju ni pratećoj investicijskoj zajednici, koja je u petak na konferenciji tržišta novca u Opatiji raspravljala o mogućnostima oporavka tržišta kapitala. Njihove su oči, kao i mnogih drugih u zemlji, uprte u državu od koje očekuju pomoć. Zanimljiva imovina Josip Glavaš, prvi čovjek Erste investa, ustvrdio je da trenutačno u zemlji ne postoje ulagačke prilike, ali postoji imovina koja može biti zanimljiva. Tisuću najvećih tvrtki ostvaruje 400 milijardi kuna prihoda, a aktivno se na burzi trguje sa samo 40-ak dionica. Ako se dnevni promet Zagrebačke burze ne odlijepi od desetak milijuna kuna, doći će u pitanje postojanje burze. Tržište je u fazi levitacije i prijeti opasnost da se raspe, kaže Tonči Korunić, vlasnik Interkapitala. Impuls na tržištu kapitala može dati samo država privatizacijom preostalog državnog portfelja. Mladen Pejnović, predsjednik Ureda za upravljanje državnom imovinom, najavio je da će država u roku od dvije godine "počistiti" sve svoje udjele do 25% u 507 tvrtki, a u roku od tri godine privatizirat će se državni udjeli u 86 tvrtki u kojima je država vlasnik više od četvrtine dionica. Do ljeta je najavio i novi zakon o ESOP-u, radničkom dioničarstvu, koji će propisati prodaju do 25% udjela radnicima uz značajan popust. Popust bi se ostvarivao neovisno o stažu jer, kaže, država time želi dati prostor novim generacijama i neće se upuštati u raspravu o stažu i vraćati unazad 20 godina. K tome, devet je zakona koji obvezuju državu da godišnje besplatno daje oko 200 milijuna kuna dionica različitim skupinama. Ove godine braniteljima su podijeljene dionice u vrijednosti 80 milijuna kuna, ali Pejnović kaže da država više ne može zadovoljiti sve apetite za kvalitetnim besplatnim dionicama koje odmah nakon dodjele mijenjaju vlasnika. Da bi dalja privatizacija potaknula tržište kapitala slaže se i direktorica Zagrebačke burze Ivana Gažić. – Nije nužan potpun izlazak države iz vlasništva pojedinih tvrtki, čak i manjinski udjeli plasirani na burzu mogu potaknuti aktivnost ulagača – ističe Ivana Gažić. Pita li se predsjednika uprave Croatije osiguranja Krešimira Starčevića, tu tvrtku treba prodati strateškom partneru jer Croatia osiguranje treba kapital za razvoj odnosno izlazak brenda izvan hrvatskih granica. – Nije Hrvatska jedina zemlja koja govori o privatizaciji državne imovine. Aktualna je to tema od Grčke do Španjolske i Portugala – rekao je Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta. Još 7 godina krize Lovrinčević je upozorio da krpanje minusa u budžetu ne smije biti prvi cilj privatizacije, već jačanje tvrtki i unošenje dodatnog kapitala. Procjenjuje da bi kriza mogla trajati još sedam godina jer se i stanovništvo i tvrtke razdužuju pa nema interesa ni za dionice, a zamrlo je i tržište nekretnina. >> Stranci na našim dionicama izgubili 1,58 milijardi kuna  >> Promet zagrebačke burze pao 33 posto