Vijesti Najčitanije

Đukanović: ‘Drago mi je da je gesta isprike za agresiju građana Crne Gore u uniformama JNA naišla na odobravanje hrvatske javnosti’

Đukanović: ‘Drago mi je da je gesta isprike za agresiju građana Crne Gore u uniformama JNA naišla na odobravanje hrvatske javnosti’

Odnosi Hrvatske i Crne Gore su prijateljski i uzorni su primjer dobrosusjedskih odnosa u našoj regiji. Možemo reći da nema grane u kojoj nemamo dobro razvijene odnose, a najdalje smo došli u odnosima obrane, unutarnjih poslova, obrazovanja i kulture, rekao je u razgovoru za HTV crnogorski predsjednik Milo Đukanović.

Kazao je kako je hrvatsko iskustvo i poticaj dragocjen primjer uspješnosti približavanju zemalja jugoistoka Europe Europskoj uniji. Crna Gora se oslanja na ta iskustva.

Bitno je da jedna članica EU-a i NATO-a, kao Hrvatska koja je trenutno predsjedavajuća – učini toliko puno dobrih preporuka europskoj perspektivi zemljama zapadnog Balkana, naglasio je.

– To je jednako važno za zemlje zapadnog Balkana kao i za Europsku uniju. Vjerujemo da nam je, uz ustrajnost Hrvatske i našu posvećenost reformama – taj cilj dostižan u doglednoj budućnosti, zaključio je Đukanović.

Što se tiče Đukanovićeve isprike Hrvatskoj i hrvatskom narodu od prije 20 godina zbog sudjelovanja Crnogoraca u agresiji na dubrovačko područje, on je kazao kako je u svojstvu Predsjednika Crne Gore našao za shodno uputiti riječi isprike Hrvatskoj „za ono što su građani Crne Gore u uniformama tadašnje Vojske Jugoslavije učinili građanima susjedne Hrvatske“.

Istaknuo je kako mu je drago da je ta gesta, „definitivno prva na našim prostorima, nakon tog neugodnog iskustva, naišla na odobravanje ne samo najrelevantnijih državnih adresa u Hrvatskoj, nego manje više ukupne hrvatske javnosti“ te da je to „predstavljalo začetak neke nove povijesne stranice u našim odnosima tako da se danas s pravom možemo govoriti o prijateljskim odnosima između naše dvije države i dva naroda“.

Na pitanje novinara kako gleda na brojne tenzije SPC zbog crnogorskog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, pogotovu na gledanje leda u regionalnom kontekstu, Đukanović je kazao kako je taj zakon „predstavljao inicijalnu kapislu za jedan sukob koji se u međuvremenu prilično ostrastio, sukob na relaciji SPC-država Crna Gora“.

– Naša intencija je bila da usvojimo zakon kojim ćemo zamijeniti zakon iz vremena socijalističke Jugoslavije. Željeli smo da donesemo novi zakon kojim ćemo unaprijediti vjerska prava i slobode suglasno rješenjima koje danas ima suvremena europska civilizacija. Otvarajući taj Zakon, naravno, došli smo i do pitanja imovine, i intencija koju je pokazala Crna Gora da dio imovine kojom se služi pravoslavna crkva, onaj dio imovine koji je financiran iz javnih izvora, dakle, da to treba biti državna imovina. SPC se jako protivi tome rješenju, pokrenula je prosvjede širom Crne Gore s idejom da treba da brani svetinje od države Crne Gore. Te protestne litije koje organizira SPC i dalje traju.

Ono kako mi danas to sagledavamo, je da je riječ o jednoj neprimjerenoj politizaciji jednog vjerskog pitanja. Zakon je poslužio kao povod, ali se protokom vremena pokazalo, za nas potpuno nedvosmisleno, da je SPC instrument u rukama velikosrpskog nacionalizma.

SPC je u međuvremenu uspjela promovirati sve ono što su njeni konačni ciljevi. Nije samo da se taj zakon ukine, nego smo u međuvremenu čuli da bi Crna Gora morala umjesto epiteta građanske nositi epitet srpske države. Drugo, da je crnogorsku državu stvarala SPC, što znači da ovdje postoji pretenzija da SPC upravlja ovom državom, da nas vrati na pozicije teokratske države iz srednjeg vijeka. I naravno, čuli smo da je NATO fašistička organizacija, a da je EU propala civilizacija, i da je zbog toga za Crnu Goru jedino udobno biti pod sigurnosnim interesnim kišobranom Rusije. Ne treba dalja prezentacija obrazloženja za ovakvu percepciju sa naše strane.



Izvor:Narod.hr

Autor: ig/Foto: Snimka zaslona

#JNA #Crna Gora #Milo Đukanović

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.