Đuro Dečak: 'Zagrebačka policija se raspitivala o Turudiću'

Djelatnici zagrebačke policije raspitivali su se o Ivanu Turudiću, provjeravali što je radio u Domovinskom ratu i je li zapadao u kakve probleme u mladenačkim danima. Tvrdi to Đuro Dečak, bivši HDZ-ov zastupnik i nekadašnji zapovjednik virovitičke 127. brigade, koji je čitateljima Slobodne Dalmacije pristao otkriti detalje telefonskog razgovora koji je prije godinu dana vodio o sucu Turudiću. – Sjećam se da mi je zazvonio mobitel. Javio sam se. Osoba s druge strane predstavila se kao djelatnik PU zagrebačke. Nisam mogao vidjeti s kojeg me broja zove jer je broj bio nevidljiv, blokiran. Pitali su me o Ivanu Turudiću kao dragovoljcu Domovinskog rata, o tome imam li saznanja o njegovu mladenačkom životu. Kada sam rekao da ću provjeriti tko zove, veza se prekinula – kazuje Dečak. Turudića, kaže, poznaje kao dragovoljca kojega je on u ratu, budući da je bio zapovjednik virovitičke brigade, sam i naoružao.  

Pravi ratnik

– Sjećam ga se dobro, bio je hrabar dečko, ne neki salonski branitelj. Prošao je prave bitke. Koliko je meni poznato, vodio je uredan privatni život. I danas smatram da je, što se sudstva tiče, pravi čovjek na pravom mjestu – zaključuje Dečak. Ravnateljstvo policije decidirano, pak, tvrdi da nije provodilo nikakvu istragu lika i djela aktualnog predsjednika zagrebačkoga Županijskog suda. Turudić, koji je posljednjih dana oštro kritizirao rad premijera Zorana Milanovića i predsjednika Republike Ive Josipovića, ponavlja suprotno: uvjeren je da ga je policija pratila i prisluškivala, provjeravala njegov ratni put i kopala po financiranju studija njegove djece u SAD-u. Jedna od te dvije konstatacije, ili Turudićeva ili ona ravnateljstva policije, nije točna, a javnost – zbog nedovoljnog nadzora rada policije – možda nikada ne utvrdi koja. Turudić je predsjednik zagrebačkoga Županijskog suda, ali i tzv. uskočki sudac. Kao osoba koja sudi u predmetima najtežih oblika organiziranog kriminala i barata najvećim tajnama, podložan je redovitim provjerama SOA-e. Svake četiri godine djelatnici obavještajnih službi “provjere” svakog hrvatskog uskočkog suca. Razgovaraju s njegovim susjedima, prijateljima i poznanicima kako bi otkrili s kim se druži, kako se ponaša i postoji li neki razlog zbog čega bi država trebala izgubiti povjerenje u njegovu razboritost i pravednost. Provjerava se i imovina sudaca. Ako je na početku mandata imao stan, a na njegovu kraju stekne četiri kuće, jahte ili luksuzne automobile koji višestruko nadmašuju njegova primanja, onda je to prvi signal za uzbunu. Pravila nalažu da se ne provjeravaju samo suci, nego i svi službenici suda, sve do zapisničara. Prije osnivanja uskočkih sudova, bilo je slučajeva da su upravo zapisničari, nakon što je donesena presuda protiv nekog kriminalca, bili ti koji su okrivljeniku dojavljivali da je osuđen prije negoli je presuda bila napisana, pa bi on imao dovoljno vremena pobjeći iz zemlje.  

Uskočki odjeli

Prvi put takva je provjera napravljena 2009. godine, kada su utemeljeni posebni uskočki odjeli u četiri najveća hrvatska suda: zagrebačkom, splitskom, riječkom i osječkom. Ako je točno da su državni organi pratili Turudićev rad u okviru sigurnosnog certifikata za uskočkog suca, i ako čitava priča nije lansirana radi njegove političke promocije u žrtvu aktualne koalicijske vlasti, ima rezona da pod povećalo istražitelja dođe financiranje njegove djece na studiju u SAD-u. Turudić tvrdi da oni novac dobivaju od stipendije i nije nelogično da državni organi takve stvari provjere. No, veliko je pitanje zašto su se bavili njegovim ratnim danima – koje su, po službenoj dužnosti, već trebali provjeriti prije pet godina, netom nakon njegova imenovanja za uskočkog suca. I što je u čitavoj priči radila zagrebačka policija, kada uskočkog suca treba provjeravati jedna druga institucija: tajna služba SOA. Marina Karlović Sabolić/SD

Milanović bez komentara

Na pitanje novinara kako komentira izjavu suca Turudića u kojoj ga naziva boljševikom i monarhom, premijer Milanović ječer je odgovorio da je to stvar pravosuđa. “Ja to niti čitam niti mogu komentirati, u Hrvatskoj samo na županijskoj razini ima 250 sutkinja i 150 sudaca, a to su sve ljudi isti u statusu i svi odlučuju o važnim predmetima”, istaknuo je Milanović.