Goli otok – spomen područje: Ne radi politike, već komemoracije i pijeteta prema žrtvama

Udruga Goli otok “Ante Zemljar” u utorak je predstavila svoje aktivnosti usmjerene na proglašenje Golog otoka spomen područjem i mjestom sjećanja na sve kažnjenike nekadašnjeg logora, pozvavši sve relevantne društvene čimbenike na konsenzus oko realizacije tog projekta. “Nije nam cilj puhati u rog dnevne politike već komemoracija i pijetet prema žrtvama”, poručili su s konferencije za novinare članovi te udruge koju su prije više od 20 godina osnovali bivši robijaši, a koju od prošle godine vodi generacija njihovih potomaka. Kako bi sačuvali sjećanje i odali dostojan pijetet žrtvama cilj nam je, kazao je predsjednik Udruge Darko Bavoljak, na Golom otoku koji godišnje obiđe preko 100.000 posjetilaca, uspostaviti javnu ustanovu koja bi upravljala spomen-područjem, a imala bi informativnu i obrazovnu ulogu, spriječila daljnju devastaciju i omogućila budući održivi razvoj otoka, temeljen na kulturi sjećanja i ekološkom turizmu. Projekt je, pojašnjava, zamišljen u fazama kroz niz godina, a temelji se na Studiji koja predviđa minimalna ulaganja države, županije i lokalne zajednice, a u najvećem dijelu financiranje se bazira na nepovratnim sredstvima EU koja su kod nas, za sada, vrlo malo korištena za takve namjene. “Ukupan iznos koji bi bio potreban za cijeli projekt je 17 milijuna eura”, rekao je Bavoljak. Do sada su, kaže izradili i prijedlog zakona kojeg upućuju Ministarstvu kulture na uvid i doradu. “Iako u 2015. godini nisu za tu namijenu predviđena sredstva bilo bi dobro da ih se uključi u proračun za 2016. ili pak 2017″, ističe Bavoljak. Kako bi se spriječili privatni investitori da se to područje ‘potaraca’ ili pak napravi gay-oaza mora se napraviti konzervatorska zaštita dijela ili pak cijelog područja, kažu u udruzi pojašnjavajući kako je već učinjena i studija predizvodljivosti za to područje, pojašnjavaju članovi udruge “Ante Zemljar”. “Cilj nam je u četiri zgrade na Golom otoku napraviti memorijalno-obrazovnu instituciju”, naglasio je Bavoljak. U cilju popularizacije te teme napravljen je i turistički prospekt Golog otoka u suradnji s Turističkom zajednicom Lopara, grada Raba i drugim sponzorima, a potpisuje ga dizajner Boris Ljubičić. U suradnji sa saborskim Odborom za ljudska prava još od 2004. godine traju inicijative za uspostavu Spomen područja na Golom Otoku, no osim spomen ploče koju je, nakon Europske rezolucije o osudi svih totalitarnih sustava, tamo postavila tadašnja Predsjednica vlade Jadranka Kosor, sve su državne institucije na neki način usporavale njihovu inicijativu, pojasnili su članovi udruge. Predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Furio Radin požalio se kako je njegov odbor u više navrata zaduživao vladu za to pitanje no, tvrdi, nakon različitih obećanja stigao je odgovor kako nema novaca. “Politika je nemilosrdna kada treba spasiti sebe,a to se upravo dogodilo na Golom otoku”, ustvrdi je Radin. Kroz logor Goli otok, kaže povjesničar Martin Previšić, od 1949. do 1956., kada je on prešao u ruke UDBE Hrvatske te je transformiran u običan zatvor, prošlo je 13 tisuća logoraša, a više od 400 ih je umrlo. “Danas je ta tema slabo istražena te iako je zagrebački Filozofski fakultet otvorio prvi kolegij o Golom otoku i sukobu Tito-Staljin, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta nema interesa da širi ovu temu”, ustvrdio je Previšić.