Gordan Jandroković: "Na Golom otoku izvršen je zločin nad čovjekom"

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković na čelu saborskog izaslanstva položio je vijence i upalio svijeće na spomen-obilježjima na otocima Goli otok i Sveti Grgur, gdje su se za vrijeme jugoslavenskog komunističkog režima nalazili zatvorski kompleksi i logori, a u povodu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. U izjavi novinarima predsjednik Hrvatskog sabora Jandroković istaknuo je kako se danas sjećamo ljudi koji su stradali zbog toga što su pripadali drugoj naciji, vjeri ili su imali drugačije političko opredjeljenje. Na Golom otoku i Svetom Grguru ljudi ubijani i mučeni na zvjerski način i okrutno ponižavani Hrvatski se narod u 20. stoljeću suočio s dva totalitarizma, u Drugom svjetskom ratu s fašizmom, a nakon toga s komunizmom, a i "jedan i drugi su iza sebe ostavili krvav trag, mnogo mrtvih, unesrećenih i poniženih," dodao je. Izaslanstvo Hrvatskog sabora je na Goli otok i Sveti Grgur došlo da bi se "upozorilo na zločine koji su činjeni u ime komunističke Jugoslavije. Ovdje su ljudi ubijani i mučeni na posebno zvjerski način, svirepo su ponižavani te se pokušavala promijeniti njihova svijest", naglasio je Jandroković. Predsjednik Hrvatskog sabora istaknuo je da bi mlađe generacije trebale više znati i učiti o zločinima koji su činjeni u ime fašizma i komunizma, kako bi "u hrvatskoj javnosti konačno pojedinci prestali negirati zločine koji su činjeni u ime komunističkog režima, te da odustanu od relativiziranja krivnje onih koji su taj sustav predvodili i simbolizirali ga te sigurno vrlo dobro znali što se ovdje događalo". Na novinarsko pitanje može li Vijeće za suočavanje s posljedicama nedemokratskih režima riješiti sporove o hrvatskoj prošlosti, Jandroković je kazao da bi to povjerenstvo trebalo jasno i na objektivan način upozoriti na zločinački karakter i fašizma i komunizma, da se prestanu u Hrvatskoj o tome voditi dnevnopoliitčke borbe te da prošlost postane dio hrvatskoga kolektivnog sjećanja, kako bi se onemogućilo da se takva događanja ponove. Predsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika Marko Grubišić rekao je kako je Goli otok izabran vrlo dobro kao mjesto obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, jer je to mjesto "gdje je izvršen zločin nad čovjekom". Ocijenio je da je iznimno važno da je saborsko izaslanstvo na čelu s predsjednikom Hrvatskog sabora odalo pijetet žrtvama stradalim u jugokomunističkom sustavu. Na Golom otoku i Svetom Grguru za vrijeme komunističke Jugoslavije djelovali su logori, odnosno kasnije zatvori za one označene kao političke protivnike jugoslavenskog komunističkog sustava ili kao nacionaliste, a zatim i za počinitelje kriminalnih djela pa i maloljetne delinkvente. Djelovali su do 1988., kada su napušteni, a građevine logora devastirane su i u stanju propadanja. Svjedočanstva ljudi koji su godinama robijali na otoku Sveti Grgur možete pogledati u filmu "Posebna ustanova" koji je dostupan na našoj multimedijalnoj usluzi HRTi. Sve je počelo studentskim demonstracijama 11. svibnja 1959. zbog loše hrane, a završilo tako da je tadašnja milicija premlatila studente koji su zatim poslani u koncentracijski logor na Svetom Grguru. Službenih podataka o tom događaju nema. Sveti Grgur, u blizini Golog otoka, bio je ženski zatvor, no o tome da su ondje završavali hrvatski intelektuaci malo tko zna. Od 1959. do 1963. na tom je otoku boravilo više od stotinu uglavnom studenata iz svih krajeva Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Među njima, primjerice, prof. dr. Šime Mihatov, internist, kardiolog, imao je svega 19 godina kad je odveden na Sveti Grgur, profesor francuskog i talijanskog Ive Livljanić, prvi veleposlanik RH pri Svetoj Stolici, 21 godinu, dipl. ing. geologije Mijo Krešo-Lovrić 23, a Joja Ricov, koji je već bio poznati pjesnik te na hrvatski preveo pjesme talijanskog nobelovca Salvatorea Quasimoda, odveden je na Sveti Grgur s trideset godina.