Vijesti Najčitanije

Gradonačelnik Budimpešte razbjesnio Kineze: Pogledajte kako će se zvati ulice oko njihovog sveučilišta

Gradonačelnik Budimpešte razbjesnio Kineze: Pogledajte kako će se zvati ulice oko njihovog sveučilišta

“Objava gradonačelnika Budimpešte da će preimenovati ulice oko planiranog ogranka proslavljenog kineskog sveučilišta u glavnom gradu Mađarske politička je vratolomija koja bi trebala utrti put njegovoj kampanji protiv premijera Viktora Orbána, rekli su analitičari ističući kako to neće zaustaviti projekt niti hoće li utjecati na kinesko-mađarske veze.” Kad Global Times, glasnik Kineske komunističke partije na engleskom, ovako ljutim riječima počne neki članak to je znak da su mandarini bijesni.

Riječ je o jednom u nizu sukoba u kojem je se jedne strane Gergely Szilveszter Karácsony, opozicijski gradonačelnik Budimpešte, a s druge strane Orbán. Koji je s Kinezima dogovorio da u glavnom gradu Mađarske otvore ogranak Sveučilišta Fudan na kojem će nuditi diplomske studije liberalnih umjetnosti, medicine, poslovanja i inženjerstva za 6.000 studenata. Što je izazvalo bijes većine stanovništva Budimpešte, središnje točke otpora Orbánovim politikama. Naime, mađarski je premijer uložio silan napor da iz glavnog grada Mađarske otjera Centralno europsko sveučilište (CEU). To vodeće privatno sveučilište u Mađarskoj je premjestilo većinu djelatnosti u susjednu Austriju 2019. godine nakon što je Orbánova vlada usvojila izmjene zakona koje ugrožavaju status te ustanove i pokrenula javnu kampanju mržnje protiv njenog osnivača, poduzetnika Georgea Sorosa. Uvijek je dobro podsjetiti da je Orbán bio na početku rušenja komunističkog sustava u Mađarskoj na školovanju u Velikoj Britaniji zahvaljujući Sorosevoj stipendiji.

Cijena od 2 milijarde dolara

Karácsony je rekao novinarima da će kineski sveučilišni kompleks koštati mađarske porezne obveznike skoro 2 milijarde dolara i da dovodi u pitanje raniji dogovor s vladom o izgradnji studentskog grada za mađarske studente u toj četvrti. Vlada brani projekt: "Sveučilište Fudan omogućit će učenje od najboljih na svijetu", kazala je prošlog tjedna Tama Schanda, zamjenica ministra za inovacije i tehnologiju.

Istraživački centar Republikon Institute u utorak je objavio da se 66 posto Mađara protivi ideji kampusa, dok ju 27 posto podržava.

Budimpeštanski gradonačelnik nije stao samo na riječima nego se dao na posao. Pa je odlučio da će preimenovati ulice u blizini budućeg kampusa da bi tako odao počast onima čija ljudska prava krši Peking. Jedna ulica će se zvati po Dalaj Lami, duhovnom vođi tibetanskog budizma kojeg Peking smatra opasnim separatistom. Druga će se zvati "Ulica ujgurskih mučenika" prema uglavnom muslimanskoj etničkoj skupini za koju Washington i ostale prijestolnice tvrde da je žrtva kineskog genocida. Ime treće ulice je "Ulica slobodnog Hong Konga". Četvrta ulica nosit će ime kineskog katoličkog biskupa koji je u zatvoru.

Ljutnju Pekinga je potvrdio i Wang Wenbin, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova. "Nekoliko mađarskih političara previše naglašava pitanja vezana uz Kinu kako bi privukli pozornost i ugrozili suradnju Mađarske i Kine. Takvo ponašanje je podlo". Što i nije pretjerano u skladu s novom politikom predsjednika Xi Jinpinga koja traži da se u svijetu gradi slika “privlačne” Kine.

Otvaranje prema Kini

Premijer Orbán je silno željan dobrih veza s Kinom (i Rusijom). S ovom prvom je, primjerice, dogovorio rekonstrukciju željezničke pruge Budimpešta-Beograd uz zajam banke iz Pekinga od 2,1 milijardu dolara pri čemu su detalji posudbe tajni jer ih je vlada takvima proglasila u doba kad je proglašeno izvanredno stanje zbog pandemije. To je bila prva odluka vlade nakon uvođenja izvanrednih mjera.

“Mi smo politiku otvaranja prema Istoku započeli još prije 11 godina i to nam se isplatilo u svakom pogledu. U budućnosti će u Mađarsku mnogo investirati partneri iz Japana, Koreje, Kine i Indije, a bez takve strategije danas ne bismo imali najveće kapacitete za proizvodnju baterija na svijetu”, kazao je u četvrtak u Ljubljani mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó.

“Mađarsku je kao srednjoeuropsku državu povijest naučila da srednja Europa u sporovima Istoka i Zapada uvijek slabo prođe. Ne želimo više biti gubitnici. Zato se zauzimamo za dijalog Istoka i Zapada temeljen na međusobnom poštovanju, ne zbog Istoka, Kine ili Rusije nego zbog Mađarske”, naveo je Szijjártó, dodavši da su važni dijalog i suradnja i da Mađarska ne želi novi hladni rat između Istoka i Zapada.

Izvor:jutarnji.hr

Autor: Željko Trkanjec/Foto:Profimedia/Eyevine

#Budimpešta #Péter Szijjártó

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.