Vijesti Najčitanije

Gredelj: Napadima na Ustavni sud, Pupovac nastavlja balvan revoluciju drugim sredstvima

Gredelj: Napadima na Ustavni sud, Pupovac nastavlja balvan revoluciju drugim sredstvima
Odvjetnik Vladimir Gredelj kaže kako na temelju vlastitih iskustava zna da velika većina Srba u Hrvatskoj prihvaća Hrvatsku državu, ako ne kao svoju domovinu, onda u najmanju ruku kao političku realnost što pojedinci u koje spada i Milorad Pupavac ne prihvaćaju. „Oni su po zanimanju „miritelji“ Srba i Hrvata pa sukobe ako ih nema proizvode kad god ima prigode jer dok je sukoba bit će i njih“, smatra Gredelj. Stoga ga, ne čudi što je „Milorad kritizirao Ustavni sud, suce i njihovu Odluku o ćirilici. Umjesto da se sukladno ustavnoj obvezi stavi u funkciju oživotvorenja predmetne Odluke Ustavnog suda Pupavac se odlučio djelovati poput svojih prethodnika nastavljajući s balvan revolucijom koja teće, kako ju je sjajno definirao Svetozar Vukmanović Tempo, izjavio je Gredelj. „Ovaj puta doduše nema balvana. Ovaj put cilj su institucije, pa nisu nužni jer potkopavanjem povjerenja u institucije postiže se isto bez velike buke i velikog troška za naoružanje, a verbalnih bazuka, orkana i ostalog za tu svrhu Pupavacu nikad nije nedostajalo“, kazao je Gredelj. Dodaje kako Pupavac zna da je svatko pa „dakle i Srbi uključujući i njega osobno, dužni poštovati pravni poredak Republike Hrvatske. Zna on i da je predmetna Odluka dio tog pravnog poretka. Ali briga njega za pravni poredak države koju nije htio, baš poput SDP-a on priznaje samo sud svoje Partije“, smatra Gredelj. Pojasnio je kako si Pupovac dopušta ustavne suce nazivati „amaterskom grupom socijalnih psihologa“ samo zato što su u svoju Odluku ugradili respekt prema patnjama Vukovara i Vukovaraca, među kojima ne smijemo zaboraviti naglasiti i nezanemariv broj Srba, dodao je. „Važno je napomenuti da, kada se klanjamo žrtvama Vukovara, klanjamo se i Srbima koji su sudjelovali u obrani svoje Domovine i svog Vukovara. Ti Srbi očito nisu Srbi koje pokušava predstavljati Pupavac, trovač odnosa Srba i Hrvata. Naime, njegovo djelovanje dovelo me do zaključka da ono što predstavlja gljiva Pupavka u svijetu gljiva to predstavlja Pupavac među ljudima.“, ističe Gredelj. Čini se kako dijalog na koji poziva Ustavni sud ne zanima niti predsjednika vukovarskog SDSS-a, dodaje Gredelj uz objašnjenje kako potvrdu takvoj percepciji vidi u „njegovoj arogantnoj izjavi hoćemo ćirilicu u cijelom Vukovaru“, baš kao da on osobno može promjeniti Odluku Ustavnog suda i kao da on može postavljati uvjete.“ „Gospodine Milakoviću, moram vas razočarati! U Ustavu Republike Hrvatske nigdje nisu propisane takve ovlasti niti za vas osobno niti za vašu stranku. Morat ćete se pomiriti da će Odluka o pitanju uporabe „ćirilice“ biti donesena sukladno Ustavu RH, Odluci Ustavnog suda te konačno Odluci onih koje je Ustavni sud na to ovlastio“, istaknuo je. Gredelj kaže kako je siguran kako bi prihavaćanje pravnog poretka RH sa strane SDSS-a pomoglo u mirnom rješenju spora jer jedini način da njihovo viđenje rješenja problema bude verificirano jest da se obrate onima s kojima moraju konačno rješenje tražiti u dijalogu. „To su lokalne vlasti Grada Vukovara i predstavnici Stožera za obranu hrvatskog Vuvara, koliko god vam to bilo mrsko“, rekao je Gredelj. Mišljenja je kako Pupovcu nije mudro niti politički oportuno prijetiti novim sukobima, jer za to nema razloga, a ponajmanje u predmetnoj Odluci Ustavnog suda. „Pravni poredak RH je riješio sve moguće situacije rješavanja sporova na civiliziran i miran način. Morate ga samo prihvatiti koliko god Vam je to teško. I ne provocirajte više porukama kako ste kao velikodušno „spremni o Ovčari razgovarati! Vaš glas vrijedi kao i glas drugih pa će na koncu broj ruku odlučiti. To je temelj demokarcije. Ja vjerujem u nju, a vi?“, poručio je Gredelj. Dakle, bit će upravo onako kako je rekao Ustavni sud RH, u ovom sporu najviša institucija RH, svidjelo se to nekom ili ne, zaključio je Gredelj.  

Izvor: narod.hr

#Vukovar #Milorad Pupovac #Ustavni sud #odluka #čirilica #odvjetnik #Vladimir Gredelj

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.