Vijesti Najčitanije

Hasanbegović i Esih: “Biti ćemo ono što je HDZ trebao biti”

Hasanbegović i Esih: “Biti ćemo ono što je HDZ trebao biti”
Nema tu nikakvog egoizma. Stranku smo nazvali po našim imenima jer je postojala vrlo visoka mogućnost da na nove izbore idemo već u srpnju. Morala se naći brza formula, dakle, u samom imenu koja će nas najbolje moći predstaviti biračima – kažu Bruna Esih i Zlatko Hasanbegović koji su ovih dana svoju stranku registrirali pod imenom ”Bruna Esih – Zlatko Hasanbegović: Neovisni za Hrvatsku”. Skraćeno ime stranke čija je predsjednica Bruna Esih, a politički tajnik Hasanbegović bit će – NHR. – Imali smo brojne varijante za ime stranke i bilo je dosta zgodnih kombinacija koje bi došle u obzir da nije bilo te mogućnosti da se ide na izbore u srpnju. Jer da se išlo na izbore, imali bismo stranku koja nije profilirana, anonimne ljude na listama i zato smo se odlučili za naša imena. A bilo je i pitanje bismo li u tom slučaju uopće stigli registrirati stranku. Pa, ORaH je čekao 90 dana na registraciju, sigurno bismo i mi bili “matirani”. A ići kao nezavisna lista na parlamentarne izbore puno je kompliciranije – potrebno je deset lista, deset računa, za svaku posebno potpisi… – kaže Bruna Esih, dodajući kako su i sami bili svjesni, kad su raspravljali o imenu, da može doći i do takvih konotacija.

Koliko neovisni

Politički tajnik NHR-a Zlatko Hasanbegović ističe kako se tu nije radilo ni o kakvom urotničkom planu koji se kovao mjesecima. – Sve je to nastalo u kontekstu krize ove Vlade vezano za Plenkovićevu odluku da se riješi Mosta, što je pokrenulo lanac događaja čiji je epilog ovo sadašnje preslagivanje – kaže Hasanbegović. Ističe kako su se pojavili još neki prigovori poput onih “kako ste to neovisni, ako stvarate stranku”. – U hrvatskom jeziku riječ neovisnost nije istoznačnica za nestranački. Time smo željeli naglasiti neovisnost o interesnim mrežama i klijentelističkim sustavima, postkomunističkoj dubokoj državi, koji su sada doveli do toga da je hrvatska politika postala instrument tih istih parcijalnih interesa. Upravo te mreže, kako su, nažalost, pokazali zadnji događaji, stoje u pozadini dinamike hrvatske politike – kaže Hasanbegović.

Osnivački sabor

Čelnici nove stranke na desnici kažu da je sada pred njima najveći izazov – organizacija stranke u kojoj će Hasanbegović biti zadužen i za odnose s medijima. Okosnicu stranke činit će ljudi koji su bili na listi Brune Esih za Zagreb. Uz predsjednicu i Predsjedništvo, od stranačkih tijela tu je i Nacionalno vijeće, a osnivački Sabor stranke, koji će, kako ističu, biti kruna jednog procesa, trebao bi se održati za nekoliko mjeseci, u jesen ili zimu. – Sada nema hitnosti, mislimo polako krenuti i obaviti sve preduvjete kako bismo počeli funkcionirati kao stranka. A onda ćemo početi s učlanjivanjem, ali to neće biti ni po kakvom političkom ključu – kaže Bruna Esih, koja zasad nije razgovarala ni s kim od poznatih političkih imena niti s pojedincima iz HDZ-a koji bi se eventualno mogli priključiti njenoj stranci. – Nisam razgovarala niti to namjeravam. Ne želim ispasti osoba koja vrši pritisak na nekoga. Svi se mogu osjećati pozvanima, ali nitko neće biti izravno pozvan. I nije nužno da to budu poznata imena. Najviše navijam za to da se uključe neke nove osobe, anonimne, koje mogu dati novi vjetar u leđa toj stranci. Sve osobe koje danas imamo na političkoj sceni su već bile dio neke priče, a tu je i niz malih stranaka koje su odavno propale, pa bi se htjele priključiti ovom vlakiću. Javljaju se mnogi, ali nama sada nije žurba – govori Bruna Esih. I Hasanbegović ističe kako unatoč tome što je bio izabrani član Predsjedništva HDZ-a nikada nikoga nije tražio niti vrbovao, uključujući i ona imena koja su se spominjala u javnosti. Na pitanje što će, s obzirom na iskustvo koje nosi iz HDZ-a, nastojati izbjeći u svojoj novoj stranci, Hasanbegović je prilično opširan. Sada imamo tu ideologiju ekstremnog centrizma, stabilnosti i bezidejnosti koja se sada prvi put želi kanonizirati kao politička misao. Temeljna je razlika između Ive Sanadera i Andreja Plenkovića što Sanader tu svoju tehniku vlasti po svaku cijenu nije zamatao u floskule političko-ideološkog tipa, niti se pozivao na pučku stranku, na demokršćanstvo niti je imao potrebu uvlačenja stranačkih i političkih razbojnika u svoju koaliciju uz obrazloženje – to su liberali i ta suradnja postoji u Europskom parlamentu. Više je od cinizma opravdati ovaj više nego interesni savez s tezom da je to normalno, jer da su demokršćani i liberali u koaliciji u Njemačkoj. Dakle, temeljna razlika nasuprot konceptu tehnologije vlasti, tehnokracije i dezideologizacije je što mi u središte postavljamo načela, vrijednosti i programe koji nisu nastali u zrakopraznom prostoru, nego u podlozi imaju političko vrijednosno i ideološko izvorište – kaže Hasanbegović, za Globus i nastavlja: – Ključno iz moje perspektive jest da se vidi ima li HDZ potencijal prerasti u stranku utemeljenu na autohtonim hrvatskim političko-nacionalnim vrijednostima ili će se ona svesti na franšizu briselske Kominterne. Kao što je KP Jugoslavije bila sekcija Kominterne, tako oni svode HDZ na sekciju Europske pučke stranke. U toj dvojbi koja se godinama provlači, što je zapravo HDZ, sada je konačno prevladao jedan koncept koji je u tom lancu događaja od preuzimanja stranke unio Andrej Plenković. On je tu bezidejnost i neimanje bilo kakvog dubljeg ideološkog utemeljenja pretvorio u temeljnu ideju. To sada nije stranka bez ideologije, nego je njena službena ideologija sada da nema ideologiju – kaže Hasanbegović, ističući kako će njihova načela biti suverenizam na nacionalnom planu i slobodarstvo na društvenom.
#Zlatko Hasanbegović #Bruna Esih

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.