Vijesti Najčitanije

HDZ i prije nego je počela prekinuo raspravu o ustavnim promjenama

HDZ i prije nego je počela prekinuo raspravu o ustavnim promjenama

16-10-2013- 11-37-44

Na samom početku današnje saborske sjednice određena je 15-minutna stanka, na zahtjev kluba HDZ-a, koji traži da s danas raspravlja i o referendumskom zahtjevu Građanske inicijative 'U ime obitelji'.

Stanku je zatražio Željko Reiner, ocijenivši kako se SDP-ov prijedlog na raspravi našao 'neobično brzo', dok referendumska inicijativa 'U ime obitelji', koju je svojim potpisima poduprlo više od 700 tisuća građana, već četiri mjeseca nije stavljena na dnevni red Sabora. 'Prije više od četiri mjeseca inicijativa U ime obitelji predala je potpise za raspisivanje referenduma, u međuvremenu je Vlada potvrdila da je prikupljeno dovoljno potpisa, više nema ni jedan formalni razlog za raspisivanje referenduma, mi smo ušli u EU', kaže Reiner. 'Unija je donijela preporuke kojima bi se referendumi trebali raspisivati najkasnije 6 mjeseci nakon prijedloga mi znamo da ni zakon o referendumu ni Ustav ne propisuju rokove. Ovakvo odugovlačenje otvara sumnju da se smicalicama zeli odgoditi raspisivanje referenduma. SDP je na prošlim izborima dobio vlast zahvaljujući 957 tisuća građana zašto se onda ne udovoljava volji tek nesto manje građana. Želi li se izigrati njihova volja', pita se Reiner. 'Prije tri godine je predsjednik SDP-a potpisao peticiju o referendumu o Zakonu o radu rekavši da se to tiče svakog građana i obitelji izdižući referendum na pijedestal, zašto sada referendum nije bitan? Želi li se građanima ukinuti pravo?', zapitao se Reiner. 'SDP-ov prijedlog promjene Ustava nevjerojatnom je lakoćom i brzinom stavljen na sjednicu. Takva brzina i netransparentnost, neuobičajena za promjene temeljnog dokumenta države, rezultat je nepotrebne i štetne situacije u koju nas je dovela Vlada, inzistirajući na zakonu koji su na kraju, pod pritiskom Europske komisije, morali povući', rekao je Reiner. Uvjeren je da su SDP-ov i Vladin prijedlog ustavnih promjena pokušaj saniranja štete koju su Vladi i Hrvatskoj nanijele izmjene Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima sa članicama EU, kolokvijalno zvane 'lex Perković". Zahtjevu za stankom pridružili su se i saborski klubovi SDP-a te HDSSB-a. 'Danas je točka dnevnog reda inicijativa o promjeni ustava. Nakon danas krenut će razgovori gdje će svatko imati pravo iznijeti svoje stavove. Prvo se prigovara kada nema dijaloga, a sada kada se počne s dijalogom nije dobro. Niste vi ekskluzivna stranka oporbe pa da se vas prvo mora pitati. Mi smo spremni razgovarati, čekajte na red', rekao je SDP-ov Igor Dragovan. Sabor je nakon stanke nastavio raspravu o ustavnim promjenama. Taj je prijedlog SDP u saborsku proceduru uputio još prije ljeta, no s njime se nisu suglasile druge stranke vladajuće koalicije pa je Vlada prošlog tjedna izišla s novim usuglašenim prijedlogom po kojem bi se ukinula mogućnost zastare za sva teška ubojstva, a ne samo za politički motivirana. Politički motivirano ubojstvo nije novo kazneno djelo. Povijest je pokazala da države koje su poticale takve oblike ponašanja nemaju volju za sankcioniranje politički motiviranih kaznenih djela. Većina tih kaznenih djela otišla je u zastaru ili zastara prijeti. 'Nastavno na inicijativu, Vlada je izradila i priložila mišljenje koje se sastoji u slijedećem. Vlada je mišljenja da bi se to trebalo proširiti na sva teška ubojstva jer postoji čitav niz počinitelja teškog ubojstva djeteta, trudnice ili što već koji prizna, a mi mu ništa ne možemo. Ne može nitko tko je nekoga lišio života uživati blagodat zastare. Mi smo zbilja u situaciji, ja ne govorim o politički motiviranim ubojstvima pustimo to. Bilo koje ubojstvo bez obzira na motiv ako se kvalificira kao teško ubojstvo mi znamo što možemo, ali ne možemo zbog zastare. Imamo i drugu stvar, znate da je Ustav mijenjan i zbog dijela iz pretvorbe. Ovo nije neuobičajena promjena. Mišljenja smo da bi s obzirom na različite stavove trebalo ubaciti i stavak da se kazneni progon može provesti i kada je nastupila zastara. Mi predlažemo da se reguliraju i ti slučajevi kada je zastara nastupila', rekao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Nakon uvodnog izlaganja ministra, uslijedile su replike. Prvi je replicirao HDZ-ov Vladimir Šeks. 'Vi ste u vašem prijedlogu dali mišljenje da podržavate prijedlog promjene Ustava i prrdložili dopunu da se unese nezastarjevanje kaznenih djela teških ubojstava. Podržavate li vi zastupnike ili ovo što zastupate', pitao je minista Šeks. 'Apsolutno podržavam što sam ja rekao. To su dvije komplementarne usklađene inicijative. Teško ubojstvo obuhvaća i teško ubojstvo iz političkih motiva. Nekad bi možda bilo teško dokazivati razliku, ali smatramo da netko tko je ubio možda iz koristoljublja ili posebno teško, to ne smije nastupiti zastara', odgovorio mu je Miljenić. Branko Vukšić isto je imao repliku. 'Nisam vas ministre sada shvatio. Kako znate da je ubojstvo politički motivirano. Ostavi li ubojica ceduljicu - ja sam to politički. Kontradiktorno je to što ste govorili vi i zastupnik Peđa. Kako ćete utvrđivati političke pobude?', upitao je Vukšić. 'Naravno utvrđivat će sud, nećemo mi', odgovorio je Miljenić. Slijedeći je replicirao HDZ-ov Dujomir Marasović. 'Meni ovo sliči na politiku apartheida, da manjina terorizira većinu. Sudili ste i ubili, vaši partizani, vaši komunisti', žestok je bio Dujomir Marasović. 'Vaši koji su ubijali, koji su punili jame i zatvore, ne da nisu u zatvoru nego su dobili odličja, na čelu s Josipom Brozom Titom', rekao je Marasović. Predsjednik Sabora Josip Leko ga je upozorio da pripazi kako govori, te da nije korektno da se netko proziva. 'Nitko moj nije ubijao. Moj djed je bio u partizanima i ja ses tim ponosim. Ali, tome ovdje nije mjesto. Ne znam zašto stalno idemo u neku ideologiju koje ovdje nema', odgovorio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić. (Hina/T.K.) Izvornu vijest možete pogledati OVDJE
#HDZ #Sabor #rasprava #prekinuo #ustavna promjena

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.