Vijesti Najčitanije

HDZ je u izbornom programu 2016. obećavao uvođenje e-glasovanja: Danas postoje svi preduvjeti za njegovo uvođenje

HDZ je u izbornom programu 2016. obećavao uvođenje e-glasovanja: Danas postoje svi preduvjeti za njegovo uvođenje

Hrvatska demokratska zajednica na čelu s predsjednikom stranke i premijerom Andrejem Plenkovićem uoči skorašnjih parlamentarnih izbora nastavio je s tvrdnjama da je elektroničko glasovanje nemoguće uvesti. HDZ je isto tvrdio 2018. godine – iako je u izbornom programu za parlamentarne izbore 2016. godine koji je i danas dostupan na web stranici stranke obećavao biračima kako će uvesti e-glasovanje.

Ne samo da je HDZ u dvije verzije programa govorio da će ga uvesti nego su vodeći se logikom napisanoga, preduvjeti za uvođenje e-glasovanja već ostvareni.

Na 68. stranici cjelovitog izbornog programa HDZ navodi: “Uvođenjem i korištenjem e-identiteta za svakog građana i korištenjem e-potpisa stvorit ćemo preduvjete za elektroničko e-glasovanje, kao i za svaki drugi oblik interakcije građana i poduzetnika s državom. Korištenje interakcije bez papira čini svaku interakciju bržom i fleksibilnijom za svakoga koji sudjeluje u procesu”.

Ista tvrdnja spominje se u skraćenoj verziji programa na 21. stranici: “Uvest ćemo brzi širokopojasni pristup internetu, promovirati digitalnu pismenost i vještine među građanima, digitalizirati javnu upravu, provesti centralizaciju upravljanja svih informacijskih sustava i njihovo međusobno povezivanje, optimizirati resurse stvarajući državni računalni oblak, dok ćemo uvođenjem e-identiteta za svakog građana i korištenjem e-potpisa stvoriti
preduvjete za e-glasovanje, kao i za svaki drugi oblik interakcije s državom.”

Preduvjet za e-glasovanje po HDZ-ovom programu – već uvedeni e-identitet i e-potpis

Iz navedenih dijelova programa koji se tiču elektronskog glasovanja razvidno kako je vrh HDZ-a znao što trebaju učiniti prije nego li e-glasovanje postane moguće.

1. Elektronički identitet

Prvi preduvjet bio je elektronički identitet o kojim se Plenković još 2018. godine hvalio: “Imamo i elektroničku osobnu iskaznicu s identifikacijskim i potpisnim certifikatom, što je preduvjet za razvoj digitalne uprave i digitalnoga društva. Već sada trećina naših građana, odnosno više od 1,5 milijuna, posjeduje elektroničku osobnu iskaznicu. Sustavu e-Građani možete pristupati iz svog doma bilo da imate elektroničku osobnu iskaznicu, token jedne od banaka ili akademski elektronički identitet”.

Dodatno, Plenković je prilikom posjeta potpredsjednika Europske komisije kazao Bitno je da razvojem modernih tehnologija implementiramo ono što je ključno za usluge hrvatskim građanima. Ključnu ulogu u tom pogledu ima jedinstveni identifikator koji, za razliku od brojnih članica Europske unije, Hrvatska već ima u obliku dobro nam poznatoga OIB-a”.

Inače, elektronički identitet u sustavu školstva implementiran je i dostupan besplatno.

2. Elektronički potpis

Drugi preduvjet je uvođenje elektroničkog potpisa kojega primjerice koristi FINA. E-potpis je zamjena za tradicionalno potpisivanje dokumenata i ugovora, koristi se u svrhu zaštite integriteta dokumenta i osigurava sigurnost, povjerenje i tajnost dokumenata i datoteka.

Na stranicama FINA-e navodi se kako se dodatna vrijednost potpisanog elektroničkog dokumenta postiže primjenom kvalificiranog elektroničkog potpisa. Kvalificirani elektronički potpis povezan je isključivo s potpisnikom te ga nedvojbeno identificira. U potpunosti zamjenjuje potpis na papiru. Isto tako, na stranici Ministarstva gospodarstva nalaze se informacije kako svaki građanin može doći do e-potpisa.

Ministar uprave Ivan Malenica je krajem 2019. godine prilikom Centra dijeljenih usluga (CDU) izjavio da njegovo ministarstvo radi i na drugim projektima u području digitalizacije među kojima su uključeni e-poslovanje, e-pristojbe, e-pečat i e-potpis.

Bačić tvrdi da postoji opasnost od hakiranja, Kuščević govorio o infrastrukturi od 5 gigabajta

Saborski zastupnik Branko Bačić i bivši ministar uprave Lovro Kuščević u zadnje 2 godine davali su izjave glede navodne nemogućnosti uvođenja elektroničkog glasovanja.

U HRT-ovoj emisiji Otvoreno gledatelj je u srijedu glede parlamentarnih izbora postavio pitanje kako je moguće da je Vlada mogla uvesti e-propusnice, a ne može e-glasovanje.

Predsjednik HDZ-ovog saborskog Kluba Branko Bačić ustvrdio je da je elektroničko glasovanje nemoguće uvesti zbog opasnosti od hakiranja. Demantirao ga je SDP-ov Rajko Ostojić koji je kazao da e-glasovanje HDZ nije uveo zato jer za njega nije imao volje niti želje.

Prije nego što je Bačić ustvrdio da ne mogu uvesti elektroničkog glasovanje zbog navodne opasnosti od hakiranja, bivši ministar uprave Lovro Kuščević koji je danas pod istragama USKOK-a, 2018. godine pred biračima je kao opravdanje u istoj emisiji kao i Bačić, za neuvođenje elektroničkog glasovanja naveo digitalizaciju, odnosno nedostatak infrastrukture.

“Mi smo razgovarali s teleoperaterima, konkretno T-com, za elektroničko glasovanje trebalo bi osigurati infrastrukturu od 5 gigabajta“, ustvrdio je Kuščević u Otvorenom.

Takvo objašnjenje smatralo se neuvjerljivim budući da nije bilo jasno zna li ministar uprave, koji je zadužen za digitalizaciju, razliku između gigabajta i 5G mreže.

Kao što je u srijedu Bačića demantirao Ostojić glede hakiranja, tako su prije dvije godine Kuščevića demantirali teleoperateri koji su kazali da već imaju razvijen sustav za e–glasovanje koji nude kupcima, te da bi ga bilo moguće pokrenuti u samo mjesec dana.

Izvor:Narod.hr

Autor: Stjepko Vladić, FOTO:fah

#HDZ #izbori #program #elektroničko glasovanje

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.