Vijesti Najčitanije

Hebrang: Kako sam s Tuđmanom pregovarao da JNA napusti Hrvatsku

Hebrang: Kako sam s Tuđmanom pregovarao da JNA napusti Hrvatsku
Ministre, vaši ljudi ukrali su nam 7 kg zubnog zlata i mi ne napuštamo dok nam to ne platite. Nismo imali vremena za istrage Bivši saborski zastupnik i član HDZ-a Andrija Hebrang osvrnuo se za direktno.hr na povijesne činjenice koje nosi današnji dan, inače poznat kao dan kad je Hrvatska ostvarila međunarodno priznanje. Na današnji dan (15. siječnja) prije 24 godine Hrvatsku su neovisnost zajedno priznale tadašnje članice Europske unije (EU), a Njemačka, koja je uz Vatikan odigrala ključnu ulogu u tom procesu, taj je dan uspostavila i diplomatske odnose s Hrvatskom. "Danas smo ponosni svi mi koji smo sudjelovali u stvaranju Hrvatske na drugi najveći dan naše povijesti, a to je međunarodno priznanje. Naravno, prvi je dan utemeljenja Hrvatske. U to vrijeme, u doba žestoke srpske agresije na Hrvatsku, veliki strateg dr. Franjo Tuđman vodio je mudru vanjsku politiku i u teškim okolnostima uspio je dogovoriti da nas priznaju druge države", naglasio je Hebrang. Osvrnuo se na ostvarenje međunarodnog priznanje iz današnje perspektive Hrvatske. "Kada gledam danas na taj dan, onda sam tužan jer listajući današnje novine ni na jednoj naslovnici, a u mnogim novinama ni na drugim stranicama, nema spomena na današnji veliki datum. To samo dokazuje činjenicu koju smo i onda znali, da ima puno onih koji ne mogu prihvatiti, čak ni danas, samostalnu Hrvatsku državu", rekao je. Hebrang se vratio i nekoliko godina u prošlost i ispričao kako su obilježavali ovaj poseban dan. "Proteklih godina taj dan redovito smo obilježavali, a to činimo i danas u Hrvatskoj demokratskoj zajednici koja je vodila državu u tim teškim vremenima. Ali ni danas nismo uspjeli proširiti taj značaj na dio političkih opcija koje ni onda, ni danas nisu shvatile što znači imati vlastitu državu", rekao je. Dotaknuo se i samih pregovora u kojima je i on sudjelovao. "Sjećam se kraja 1991. kada sam bio na istočnom bojištu kao ratni ministar zdravstva, a predsjednik Tuđman me pozvao da se hitno vratim i ispregovaram s vrhom JNA napuštanje Hrvatske, jer je to bio uvjet za skoro priznanje. Danas zvuči nevjerojatno, ali zadnje zapovjedništvo JNA, na čelu s generalnom Rašetom, bilo je smješteno u bolnici Dubrava. To samo pokazuje na kršenje temeljenih humanih principa u ratu u kojem vojne jedinice ne smiju biti u bolnicama", rekao je Hebrang i nastavio: "Sjećam se velikog otpora pri završetku tih pregovora, a mogu reći da smo više problema imali s nekim našim političkim krugovima nego li sa samim generalnom Rašetom. Podmetanja klipova bilo je puno, a zbog povijesti ću navesti barem jedan. Bila je polovina prosinca '91., imali smo samo nekoliko dana ispregovarati napuštanje bolnice Dubrava od strane JNA. Pregovori su iznenada prekinuti jer je general Rašeta rekao: "Ministre, vaši ljudi ukrali su nam 7 kg zubnog zlata i mi ne napuštamo dok nam to ne platite." Nismo imali vremena za istrage, nego smo u najkraćem roku platili navodnu štetu da ispunimo uvjet za priznanje Hrvatske. Puno godina kasnije, sam se javio nekada visoki dužnosnik UDBA-e Perković, kojem se danas sudi u Njemačkoj, u jednom intervjuu je rekao kako je navodno spasio 7 kg zlata u bolnici Dubrava. To zlato nikad nije pronađeno, koliko znam - istraga nikada nije pokrenuta. I pitanje, je li ikada postojalo, ali je to tada bio izvanredan način da se zaustave pregovori i s time priznanje RH", naglasio je za direktno.hr. Ipak, izvukao je dobru stranu. "Danas, nakon svega, možemo biti ponosni na našu vojnu i diplomatsku pobjedu, ali i tužni jer u Hrvatskoj još uvijek ima puno repova onih koji tu pobjedu nikada nisu željeli", istaknuo je Hebrang. Hebrang je otkrio kako je dočekana vijest o međunarodnom priznanju Hrvatske u okolnostima u kojima su se nalazili. "Na samoj bojišnici, to je bila najveća vijest koja je silno obradovala naše branitelje, i pokazala im da sve žrtve koje su podnijeli nisu bile uzaludne. U našim postrojbama začule su se pjesme i skandiranja "Hrvatska! Hrvatska!" jer smo tek tada shvatili da je to pravi završetak srpsko-crnogorske agresije. Bili smo veseli i optimisti, jer nismo znali da će se tragovi te agresije razvlačiti još desetljećima. No, ništa nam ne može pomutiti taj trenutak priznanja jer smo bili svjesni da su tim činom ostvarene želje niza generacija naših predaka koji su utkali svoje živote u to priznanje", naglasio je Hebrang. Nakon dugo čekane vijesti o međunarodnom priznanju Hrvatske, prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman u emotivnom obraćanju naciji je poručio: "Današnji dan - 15. siječnja 1992. - bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaestostoljetnu, povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu između Mure, Drave, Dunava i Jadrana". "Najzaslužniji su branitelji i svi oni koji su pomagali u obrani Hrvatske na različite načine, jer priznanje nikad ne bi stiglo da mi nismo vojno pobjedili srpsko-crnogorskog agresora. Ukupno gledajući, jedno ime se mora izdvojiti za sva vremena, a to je Franjo Tuđman. Svojom mudrom politikom vođenja rata na domaćem frontu i diplomatskog rata u inozemstvu, pokazao je da se može uspjeti i onda kad se starta od nule", istaknuo je bivši saborski zastupnik i član HDZ-a. Hebrang se prisjetio domaće fronte i kako je izgledala. "Naime, na domaćem frontu u početku srpsko-crnogorske agresije nismo imali oružja, ni vojske jer su nas razoružali Ivica Račan i Budimir Lončar. Prvi jer je bio na čelu partije koja je predala oružje teritorijalnoj obrani Beograd; i drugi jer je ishodio Ujedninjenim narodima embargo za uvoz oružja. Tuđman je počeo od nule na političkom planu jer velike svjetske sile nisu željele raspad Jugoslavije bojeći se da se to ne proširi i na druge države. Osim toga, brojne od tih sila su imale strateške interese u Srbiji i zato se nisu uključile u suzbijanje krvave srpsko-crnogorske agresije na Republiku Hrvatsku. Franjo Tuđman je uspio pobijediti na oba područja, i ratnom, i diplomatskom, a rezultat toga je međunarodno priznanje RH", naglasio je Hebrang. Danas obilježavamo mirnu reintegraciju. "Mirna reintegracija je velika pobjeda Franje Tuđmana koji je na taj način zaokružio hrvatske granice i izbjegao daljnje prolijevanje krvi. Međutim, mirna reintegracija ima i visoku cijenu. Sjećam se, da sam u okviru pregovora za mirnu reintegraciju u organizaciji međunarodne zajednice, imao razgovor s doktorom Stanimirovićem, visokim dužnosnikom takozvane SAO krajine, tada mi je rekao: "Mi srbi smo pogriješili i spremni smo napustiti Hrvatsku ako nas mirno pustite"", otkrio je Hebrang i nastavio dalje: "Na pritisak međunarodne zajednice prihvatili smo njihov ostanak koji su odmah iskoristili tražeći niz beneficija kao što je priznanje radnog staža za četiri godine okupacije Hrvatske, rukovodeća radna mjesta, itd. Dakle, problem mirne reintegracije je da je ona samo s jedne, i to s naše strane, iskreno prihvaćena. A to se vidi i danas u istočnoj Slavoniji. Bivši agresori nisu priznali, niti se ispričali tisućama žrtvama, nisu prihvatili očitu krivicu za tu agresiju i te žrtve, nego potpomognuti nekim domaćim krugovima traže ćirilicu u Vukovaru, odvojene školske programe i čitav niz drugih beneficija koje im ne pripadaju", jasan je bio. Naglasio je da pod hitno moramo uvesti promjene. "Danas treba hitno ispraviti te negativne posljedice mirne reintegracije držeći se rezolucije Europe koja je za sve zločine rekla da nema pomirbe bez istine. Očito je danas da pomirba temeljena na mirnoj reinetegraciji nije postignuta jer se šire i dalje velikosrpske ideje, a razlog i pomoć tim idejama je skrivanje istine o onome što se dogodilo", naglasio je. Hebrang se dotaknuo školstva i medija. "Žalosno je da u našim lijevim medijima i školskim udžbenicima ne bilježimo strašna stradanja hrvatskih civila, pri čemu je od 8000 ubijenih hrvatskih civila čak polovina žena i djeca. To su istine na kojima moramo dovršiti našu reintegraciju, jer kao što vidimo, laži to nisu u stanju učiniti niti nakon toliko godina", zaključio je Hebrang za direktno.hr.
#HRVATSKA #pregovori #dr. Franjo Tuđman #JNA #Andrija Hebrang #napuštanje

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.