Vijesti Najčitanije
HEROJI: Dvojica HOS-ovca sa spomen ploče u Jasenovcu imaju ulice u Zagrebu
Od 11 pripdanika HOS-a poginulih u obrani Hrvatske, čija se imena nalaze na spomen ploči u Jasenovcu, dvojica imaju ulice u Zagrebu – Mario Rehor i Miro Petrin.
Osim njima dvojici Zagreb je u znak zahvalnost HOS-u u obrani Domovine imenovao i Trg Hrvatskih obrambenih snaga.
Ulice Mire Petrine i Marija Rehora nalaze se na području zagrebačke Kustošije gdje su živjeli i odakle su 1991. krenuli u rat. U blizini je i Trg HOS-a.
Mario Rehor rođen 29. svibnja 1975. godine u Zagrebu kao mlađi od dvoje djece u obitelji Miroslava (iz Sarajeva) i Nade (rođene Putrić) iz Topuskog.
Mario je odrastao sa sestrom Magdalenom (1971.). Otac mu je bio nastavnik glazbe, a majka diplomirana ekonomistica. Završio je osnovnu i pohađao srednju (grafičku) školu u Zgrebu. Društven, vedar i živahan, bio je izviđač. Volio je šport, posebice plivanje, vaterpolo i jahanje te ribolov. 
Iako je po izbijanju agresije na Hrvatsku išao tek u treći razred srednje škole, Mario nije mogao ne odazvati se zovu napadnute mu Domovine u već zahuktalo ratu.
Odlazi na ratište u studenome 1991. godine, prvo kao dragovoljac HOS-a, a potom je pripadnik 105. brigade HV.
Brani junački Domovinu na Baniji, a zatim u Istočnoj Slavoniji. Poginuo je 30. prosinca 1991. godine, u izvidničkoj akciji na bojišnici u Komletnicima kod Vinkovaca. Neprijateljski metak usmrtio ga je kad mu je bilo 17 godina.
S njime je poginuo suborac Robert Tadić iz Pule.
Pokopan je 7. siječnja 1992. godine na zagrebačkom groblju Mirogoj, a pogrebne su obrede predvodili svećenici iz Zaprešića, Pušće i Gornje Kustošije.
Posmrtno mu je dodijeljen čin časničkog namjesnika HV, te odličje Red Petra Zrinskog Frana Krste Frankopana i Spomenicima domovinskog rata. Ime je mladog viteza Matija utisnuto, uz imena drugih poginulih branitelja, na spomeniku na Kustišiji, kojega je podigla Udruga HOS-a i Udruga veterana Domovinskog rata – Ogranak Črnomerec. Časno mu je ime također utisnuto na spomeniku kojeg je Grad Zaprešić podigao u Zaprešiću te Općina Otok u Komletinicima, kao vječni znak poštovanja i zahvalnosti za obranjenu slobodu.
Mariju Rehoru u čast, jedna ulica u zagrebačkoj Kustošiji nosi njegovo ime.
Miro Petrin, obitelj ga je iz milja zvala Đigi, imao je 20 godina kad je krenula agresija na Hrvatsku. Rođen je 8. srpnja 1971. u Zagrebu u obitelji Franje i majke Zdenke. Otac, po zanimanju vozač, porijeklom je iz Legrada kraj Koprivcnice, a majka Zdenka medicinska sestra, porijeklom iz Brinja.
Miro ima dvije godine stariju sestru Marinu, danas profesoricu i majku dvoje djece, a upravo su njih dvoje, nećaci pokojnog Mire, u Jasenovcu 5. prosinca otkrili spomen ploču HOS-ovcima.
Miro Petrin, kao školovan trgovac u vrijeme agresije na Hrvatsku bio je zaposlen u tadašnjem Unikonzumu. Kao dragovoljac se prijavio u obranu Domovine, od 16. rujna bio je pripadnik 125. brigade Zbora narodna garde. Posebno junaštvo iskazao je u Drenovu Boku za što je odlikovan redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana prenosi maxportal
Poginuo je od snajperskog metka na Novljanskom ratištu 29. studenog 1991. s navršenih 20 godine života.
Njegovi suborci kažu da tu akciju hvali i Nebo i Zemlja. Miro je išao je izvlačiti ranjenog suborca Slavka Jagera, a s njim je u toja akciji smrtno stradao i suborac Davor Milaković.
Njemu u čast ulica u kojoj je rođen, i iz koje je krenuo u Domovinski rat, prozvana je njegovim imenom – Ulica Mire Petrine.
Osim časti njima dvojici u Zagrebu se nalazi i Trg Hrvatskih obrambenih snaga. Skupština Grada Zagreba je 19. travnja 2007. dio Vatrogasne ulice (od Ilice do Grmoščice) preimenovala TRG HOS-a
Iako je po izbijanju agresije na Hrvatsku išao tek u treći razred srednje škole, Mario nije mogao ne odazvati se zovu napadnute mu Domovine u već zahuktalo ratu.
Odlazi na ratište u studenome 1991. godine, prvo kao dragovoljac HOS-a, a potom je pripadnik 105. brigade HV.
Brani junački Domovinu na Baniji, a zatim u Istočnoj Slavoniji. Poginuo je 30. prosinca 1991. godine, u izvidničkoj akciji na bojišnici u Komletnicima kod Vinkovaca. Neprijateljski metak usmrtio ga je kad mu je bilo 17 godina.
S njime je poginuo suborac Robert Tadić iz Pule.
Pokopan je 7. siječnja 1992. godine na zagrebačkom groblju Mirogoj, a pogrebne su obrede predvodili svećenici iz Zaprešića, Pušće i Gornje Kustošije.
Posmrtno mu je dodijeljen čin časničkog namjesnika HV, te odličje Red Petra Zrinskog Frana Krste Frankopana i Spomenicima domovinskog rata. Ime je mladog viteza Matija utisnuto, uz imena drugih poginulih branitelja, na spomeniku na Kustišiji, kojega je podigla Udruga HOS-a i Udruga veterana Domovinskog rata – Ogranak Črnomerec. Časno mu je ime također utisnuto na spomeniku kojeg je Grad Zaprešić podigao u Zaprešiću te Općina Otok u Komletinicima, kao vječni znak poštovanja i zahvalnosti za obranjenu slobodu.
Mariju Rehoru u čast, jedna ulica u zagrebačkoj Kustošiji nosi njegovo ime.
Miro Petrin, obitelj ga je iz milja zvala Đigi, imao je 20 godina kad je krenula agresija na Hrvatsku. Rođen je 8. srpnja 1971. u Zagrebu u obitelji Franje i majke Zdenke. Otac, po zanimanju vozač, porijeklom je iz Legrada kraj Koprivcnice, a majka Zdenka medicinska sestra, porijeklom iz Brinja.
Miro ima dvije godine stariju sestru Marinu, danas profesoricu i majku dvoje djece, a upravo su njih dvoje, nećaci pokojnog Mire, u Jasenovcu 5. prosinca otkrili spomen ploču HOS-ovcima.
Miro Petrin, kao školovan trgovac u vrijeme agresije na Hrvatsku bio je zaposlen u tadašnjem Unikonzumu. Kao dragovoljac se prijavio u obranu Domovine, od 16. rujna bio je pripadnik 125. brigade Zbora narodna garde. Posebno junaštvo iskazao je u Drenovu Boku za što je odlikovan redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana prenosi maxportal
Poginuo je od snajperskog metka na Novljanskom ratištu 29. studenog 1991. s navršenih 20 godine života.
Njegovi suborci kažu da tu akciju hvali i Nebo i Zemlja. Miro je išao je izvlačiti ranjenog suborca Slavka Jagera, a s njim je u toja akciji smrtno stradao i suborac Davor Milaković.
Njemu u čast ulica u kojoj je rođen, i iz koje je krenuo u Domovinski rat, prozvana je njegovim imenom – Ulica Mire Petrine.
Osim časti njima dvojici u Zagrebu se nalazi i Trg Hrvatskih obrambenih snaga. Skupština Grada Zagreba je 19. travnja 2007. dio Vatrogasne ulice (od Ilice do Grmoščice) preimenovala TRG HOS-a
