Hoće li DORH optužiti i Manolića ili će čekati dok navrši 100 godina?

Ovu će godinu, osim po nastavku katastrofalne ekonomske krize, neki zapamtiti i po tome što je tek 68 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj podignuta prva optužnica protiv nekog dužnosnika komunističkih vlasti, a za zločine počinjene tijekom ili nakon rata.

Bivši ministar unutarnjih poslova RH Josip Boljkovac prema DORH-u je odgovoran za sudbinu dvadesetero ljudi u Dugoj Resi. Ponovo su se javile i špekulacije kako bi Josip Manolić mogao biti sljedeći na meti DORH-a, piše Dnevno.hr. Još 2011. je najavljeno kako bi se protiv njega, Boljkovca i Rade Bulata mogle podići optužnice, iako je DORH tada demantirao da je trojac pod istragom. Manolića svjedoci terete da je naredio zlostavljanja i mučenja stotinjak zarobljenika te osobno sudjelovao u likvidaciji bjelovarskog gvardijana. - Kao što znate, Nijemci sada ganjaju dvadesetak nacističkih zločinaca koji imaju godina koliko i Boljkovac. Godine ne znače ništa. Istraga se vodi i protiv Josipa Manolića za navodno počinjene zločine u šumi Lug pokraj Bjelovara. A ima i drugih - kaže Ivan Zvonimir Čičak, predsjednik HHO-a. On je prije četiri godine iznio dokumente Udbe koji dokazuju da je Boljkovac osobno sudjelovao u likvidacijama, a nada da će ovo postati praksa. - Kada je HHO govorio o zločinima koje su radili komunisti u to vrijeme, nadrihistoričari, nadriforenzičari povraćali su po nama. Pokazalo se da je pravda spora ali dostižna. Sama činjenica da DORH optužuje nekog za ratne zločine komunizma govori o tome da postoje dokazi da su ti zločini počinjeni. To je prvi put da jedna institucija hrvatske države službeno potvrđuje da su komunisti i partizani nakon Drugog svjetskog rata radili zločine nad civilnim stanovništvom - kaže Čičak.

"Bili su gospodari života i smrti"

Dr. sc. Zlatko Begonja sa Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru smatra da bi svi koji su bili na visokim pozicijama u to vrijeme morali dati odgovore na određena pitanja. - Ne isključujem mogućnost da je Manolić sljedeći. On je sudjelovao u tim trenucima, imao određene funkcije. Po meni bi trebao dati odgovore. To ne znači da je kriv, ali odgovore na određena pitanja se treba dati i treba ih postaviti - kaže. Begonja se u svom znanstvenom radu bavio komunističkim zločinima tijekom i nakon Drugog svjetskog rata. Specijalizirao se za zadarsko područje, ali kaže, princip je svugdje bio jednak. - Čelni ljudi ili načelnici OZNE bili su gospodari života i smrti. Sve što se tada događalo isključivo se vezuje uz njihovo djelovanje i ponašanje. Naravno da treba to promatrati i kroz ideološku prizmu koja je bila vrlo značajna. Ljudi koji su dolazili na funkcije takvog tipa su bili ideološki u potpunosti na pravoj strani u to vrijeme. Došli su na te pozicije i sukladno tome su se ili prema napucima nadređenih, da li u formi tajnih policija ili u formi nekakvih partijskih određenja, tako se ponašali i obračunavali. Često puta su na različite načine tumačili potrebu kažnjavanja nekih ljudi. U pravilu su to radili bez suda, po kratkom postupku, to je ono što je ključno obilježje vremena neposredno nakon završetka rata. Sve te osobe za koje su u ideološkom smislu smatrale da su mogle biti opasne za budućnost su proglašavali narodnim neprijateljima i time nalazili opravdanje za svoje postupke - kaže Begonja. Krajnje besmislenom nalazi opravdanje koje je jednom prilikom iznio i Boljkovac, da se partizani nisu mogli kontrolirati jer su izgubili sve u ratu. - Kad bi se ta logika slijedila nitko ne bi mogao odgovarati za zločin. Svatko ima razloga biti osvetoljubiv. Nije posrijedi osvetoljubivost ako vi nekog likvidirate po kratkom postupku, a takvih slučajeva je bilo niz. Kada je bilo i slučajeva da treba nekog kazniti, postojali su sudski postupci. Međutim, oni su to radili po kratkom postupku. Sama ta činjenica govori o tome da je bila riječ o nečem što je bilo krajnje nekorektno i necivilizirano. Svi koji su sudjelovali u tome trebali bi snositi posljedice. Nažalost, oni do današnjeg dana još nisu odgovarali. Očito se čeka da biološki nestanu - zaključuje Begonja. I uistinu; Boljkovcu je 93, Manoliću isto toliko. Rade Bulat preminuo je početkom ove godine u 93. godini. Kako je odvjetnik Zvonimir Hodak ustvrdio, vjerojatno je kako Boljkovac neće uspjeti pratiti raspravu zbog svojih godina, zbog čega bi moglo doći do njene obustave. Stoga se ne možemo ne upitati – hoće li optužnica protiv Manolića biti podignuta kada će Vlada RH imati idući veliki problem "na tapeti"? Napomenimo kako smo za komentar upitali i Ivu Banca, no rekao nam je kako ne daje nikakve izjave vezano uz Boljkovca, za što ima "poseban razlog". Izvornu vijest možete pogledati OVDJE