Hoće li novi Zakon o obnovi ubrzati obnovu potresom pogođenih područja?

Brojni Zagrepčani pogođeni potresom u ožujku prošle godine još uvijek ne znaju kako će naplatiti štetu na svojim domovima, a mnogi se još uvijek nisu vratili u njih. Još gora je situacija na području Petrinje, Gline i Siska gdje još uvijek ljudi žive u kontejnerima. 

U međuvremenu, dogodilo se malo toga što im je konkretno pomoglo, a odgovornost se prebacuje između Fonda za obnovu i Ministarstva graditeljstva. I dok se oni dogovaraju tko je kriv zbog spore obnove 700 milijuna eura kojih je Hrvatska država dobila iz europskog Fonda solidarnosti za potresom pogođena područja još uvijek nije iskorišteno za ono što je namijenjeno. 

Na pitanje je li se vrijeme za obnovu potrošilo i zbog nerazriješenih odnosa između Fonda za obnovu i Ministarstva graditeljstva, Darko Horvat je za HRT rekao kako on nije taj koji je izazivao medijsku špekulaciju. Dodao je i kako se od Damira Vanđelića, ravnatelja za obnovu, očekuje sustavni pristup organiziranoj obnovi za građana u Zagrebu koji ne žele ili ne mogu sami obnavljati.

Vrijeme se potrošilo i zbog lošeg prvog Zakona o obnovi za kojeg je među prvima ruku digla ekstremno lijeva koalicija Možemo, a što je za HRT komentirao zamjenik gradonačelnika Zagreba, Luka Korelat:

“Ukazivali smo na moguća poboljšanja istog i kontinuirano surađujemo na relaciji grad-ministarstvo. Inovacije u novom prijedlogu izmjene Zakona o obnovi su da se ukida participacija građana u obnovi. Kompletnu konstrukcijsku obnovu preuzimaju država i grad u omjeru 80 naprama 20, zatim podizanje pragova za javnu nabavu što znači da je jednostavna nabava za robe i usluga 200 tisuća kuna podignuta na milijun kada se govori o državnoj upravi, a na milijun i pol kada se govori o jedinicama lokalne samouprave,” istaknuo je i dodao kako je javna nabava za radove podignuta s 500 tisuća na 39 milijuna.

Dok građani čekaju da se novi Zakon o obnovi krene provoditi, narušene zgrade i fasade u Zagrebu i dalje su prijetnja prolaznicima. Koordinator pri Hrvatskom centru za potresno inženjerstvo, Josip Atalić stoga je naglasio kako je važno da se istovremeno odvijaju procesi obnove i procesi zaštite od stradalih objekata. Za HRT je rekao kako su sve stradale zgrade u njihovim bazama podataka te kako ih u suradnji s Ministarstvom graditeljstva planiraju iskoristiti kako bi se upozorili građani i kako bi se radili tuneli.

U međuvremenu, Grad Zagreb, na zahtjev građana, osigurao je koridore za djecu na putu u škole i vrtiće kako bi se bar djeca osigurala.

Premda je donesen novi Zakon o obnovi, čini se da će ona trajati dulje vrijeme budući da se još uvijek prikupljaju podaci o narušenim građevinama, a za pomoć se pozivaju i sami građani koji u njima žive.

“Kada dobijemo podatke o konstrukcijskim svojstvima zgrade, ali i o brojnim drugim, to će biti od velike važnosti zato što pomažu u procesima. Građani žive u tim zgradama i kućama te ih pozivamo da nam dostave podatke o svojim građevinama i ne trebaju se bojati zato što postoje stručnjaci koji će to doći pregledati i složiti podatke. To će nam pomoći da sastavimo bazu podataka koja će biti prvenstveno korištena za procjenu rizika”, rekao je Atalić za HRT te poručio kako Hrvatska mora naučiti živjeti s velikim rizikom od potresa.