Hoće li za hrvatske zaposlenike biti posla u zemljama Europske unije

Situacija na tržištu rada u EU nije idilična, s općom nezaposlenošću se bori cijela EU, a posebno u dijelu koji se odnosi na mlade ljude, kojih je trenutno 23,6% bez posla na području EU

U posljednje vrijeme ljudi često razmišljaju o tom što će im donijeti ulazak Hrvatske u EU s aspekta mogućnosti rada i zapošljavanja diljem EU. Ovo pitanje postaje iznimno važno posebno kada se uzmu u obzir zabrinjavajuće brojke, koje ukazuju na iznimno visoku stopu nezaposlenosti od 20,9% s kojom se suočava Hrvatska u travnju 2013. Da li to znači da će hrvatski radnici (i nezaposleni) moći jednostavno spakirati svoje kofere i odseliti se u drugu članicu EU, gdje će svi njihovi problemi oko pronalaska posla, zapošljavanja i egzistencije nestati? Ovo pitanje posebno muči mlade ljude koji imaju (ili će uskoro imati) diplome i čekaju svoj prvi posao, kao i brojne koji su ostali bez posla posljednjih mjeseci u Hrvatskoj. Situacija na tržištu rada u EU nije idilična, s općom nezaposlenošću se bori cijela EU, a posebno u dijelu koji se odnosi na mlade ljude, kojih je trenutno 23,6% bez posla na području EU. Iako su smjernice EU usmjerene ka povećanju zaposlenosti, usprkos brojnim mjerama koje se provode u određenim članicama EU, bolje razvijenim od Hrvatske, situacija na tržištu rada nije idealna čak ni u Finskoj, Švedskoj ili Austriji koje uz potporu Europskih socijalnih fondova, stvaraju uvjete za obavezan posao mladima do 25 godina života. Iz prethodno navedenog evidentno je kako ni u EU ne teče ''med i mlijeko'', ali je ipak situacija značajno bolja nego u Hrvatskoj. Prosječna stopa nezaposlenosti za EU iznosi 11,7%, a za EU27 čak i niže, 10,7%. Nama susjedna Slovenija ima nižu stopu nezaposlenosti od prosjeka EU koja iznosi samo 10%. Hrvatska će, sudeći po poražavajućim brojkama s početka 2013. čak i nakon početka turističke sezone (koja obično donosi pad nezaposlenosti zbog povećanog, privremenog zapošljavanja u turizmu), u momentu nakon ulaska u EU vjerojatno završiti na dnu te ljestvice. Najviše stope nezaposlenosti u EU su evidentirane u Grčkoj 26,8%, Španjolskoj 26,1% i Portugalu 16,5%. Dok su najniže stope nezaposlenosti evidentirane u Austriji (4,3%), te Njemačkoj i Luksemburgu od 5,3%. Kakvo je iskustvo drugih članica EU, kakve su mogućnosti koje nudi otvaranje tržišta rada za stručnjake iz drugih zemalja najbolje govore primjeri iz okruženja. Dvije su strane te medalje, jedna je dolazak radnika iz drugih članica EU u Hrvatsku, posebno onih s nižim prosječnim dohocima, a druga su mogućnosti za naše radnike da presele u inozemstvo. U cilju zaštite svog tržišta rada Bugarska je uvela nacionalne mjere kojima je ograničila prijem zaposlenika iz drugih članica EU samo na deficitarna zanimanja. Drugi zanimljiv primjer svakako je Velika Britanija koja je nakon prvog vala useljavanja radnika iz novih članica EU uvela restrikcije koje se primjenjuju na radnike iz skupine A2 i na taj način im otežavaju pristup tržištu rada. Moguće je kako će ovakve mjere poduzeti i neke druge članice EU u odnosu na radnike iz Hrvatske, a posebno je moguće očekivati određene vidove restrikcija kod zemalja poput Njemačke, koje su nam u startu ograničile pristup tržištu rada na dvije godine. Pojedine zemlje su iskazale svoju potražnju za Hrvatskim zaposlenicima, pa tako primjerice Češka i Slovačka očekuju hrvatske liječnike, dok Austrija želi hrvatske ugostiteljske djelatnike, a traženi su i ICT stručnjaci kao i znanstvenici. Prilike za hrvatska poduzeća svakako su u jeftinijoj radnoj snazi koja može doći iz drugih članica EU, a zapošljavanje kojih hrvatska poduzeća, posebno u ovim recesijskim vremenima, mogu iskoristiti kako bi ostvarili uštede. Recesija ide u prilog jeftinijoj radnoj snazi s istoka, a što nadalje može utjecati na ponudu i potražnju na tržištu rada, a time i na snižavanje cijene rada za pojedine struke. Iako su velika očekivanja, posebno u pravcu poboljšanja koja bi mogla donijeti EU po pitanju uvjeta rada, jedno je sigurno da sve ovisi o samoj zemlji članici i njezinoj sposobnosti da kreira radna mjesta, potakne poduzetništvo i stvori uvjete zaposlenosti koji su prema Lisabonskoj agendi i cilj, a izraženi su kroz stvaranje zaposlenosti na razini od 75% na nivou cijele EU. Izvornu vijest možete pogledati OVDJE