Hodak: Ako je Mladić osuđen na doživotni zatvor, onda bi bilo sramotno da je njegov nalogodavac dobio manju kaznu

Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednik ICTY-a, povećao je u srijedu kaznu ratnom vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću na doživotni zatvor za genocid u BiH ocijenivši da je 40 godina koliko je dobio u prvostupanjskom postupku neodgovarajuća kazna. Naime, Karadžić (73) je u prvostupanjskom postupku pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osuđen na 40 godina zatvora za najteže zločine počinjene na području Europe od Drugog svjetskog rata. "Radovan Karadžić dobio je zadovoljavajuću kaznu doživotnog zatvora koliko je trebao dobiti i prilikom izricanja nepravomoćne presude", rekao je za Direktno Zvonimir Hodak. "Naime, njegov fond zločina na koje je poticao i izvršio tek je malo manji od fonda od izvršitelja tih zločina Ratka Mladića", smatra Hodak i dodaje kako je izricanje doživotne kazne jedina ispravna kazna. Spomenuo je kako Haški sud ovog puta ispravio nepravdu prošlog sudbenog vijeća koje je Karadžiću dalo kaznu od 40 godina. Naš sugovornik podsjetio je i na nekadašnju presudu Vojislavu Šljivančaninu koji je za zločine u Vukovaru u prvoj presudi dobio samo četiri godine, a tek poslije žalbenog postupka 17 godina. "Presude Haškog suda često ne ulijevaju povjerenje i taj sud dosta dugo ne radi, no opet nekako se dođe do cilja, a to je pravda", smatra Hodak i dodaje: "Ako je Ratko Mladić, izvršitelj ratnih zločina i genocida osuđen na doživotni zatvor, onda bi bilo sramotno da njegov nalogodavac i ideolog dobije manju kaznu". Dodaje kako je Karadžić 'omču oko vrata' sebi stavio, i kako je to sud trebao prepoznati, s njegovim pismom u kojem upućuje kako treba stvoriti situaciju u kojoj je povratak Muslimanima njihovim domovima nemoguć. "Zna se tko se ne može vratiti svojem domu. Samo mrtvi. I već na osnovi toga trebalo ga je pri izricanju nepravomoćne presude osuditi na doživotni zatvor", kratko je komentirao presudu ugledni zagrebački odvjetnik Zvonimir Hodak. Podsjetimo, žalbeno vijeće potvrdilo je zaključke prvostupanjske presude o odgovornosti Karadžića za etničko čišćenje Muslimana i Hrvata u BiH, za genocid u Srebrenici, za višegodišnje teroriziranje Sarajeva i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce, kao i o sudjelovanju Karadžića u četiri udružena zločinačka pothvata u okviru kojih su ti zločini počinjeni. Raspravno vijeće zaključilo je prije tri godine da je Karadžić počinio zločine sudjelovanjem u četiri udružena zločinačka pothvata s ciljem da se bosanski Muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo.  Činili su to zločinima u općinama diljem BiH te širenjem terora među civilnim stanovništvom Sarajeva pucanjem iz snajpera i granatiranjem. Kao udruženi zločinački pothvat okvalificirana je i kampanja uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) za taoce kako bi se NATO odvratio od zračnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba. Udruženi zločinački pothvat odnosi se i na plan za uklanjanje bosanskih Muslimana iz Srebrenice u srpnju 1995. godine. U prvostupanjskom je postupku Karadžić je proglašen krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine i za progon, istrebljivanje, ubojstva, deportacije, nehumana djela  odnosno prisilno premještanje stanovništva, teroriziranje civila, protupravne napade na civile i uzimanje talaca i taj je zaključak žalbeno vijeće također potvrdilo.