Hrvati nakon 75 godina opet na plažama Omaha u Normandiji

ČLANAK SPONZORIRA HEP Hrvati nakon 75 godina opet na plažama Omaha u Normandiji – Hrvatska delegacija ratnih veterana na obilježavanju obljetnice dana “D” 6. lipnja obilježen je Dan D i 75 godina od iskrcavanja u Normandiji 1944. na jednoj od poznatih ratnih plaža (Omaha Beach) uz nazočnost predsjednika Francuske i SAD-a Donalda Trumpa i Emmanuela Macrona te predstavnika drugih država saveznica u Drugom svjetskom ratu, čiji su vojnici bili sudionici tog događaja. Tristotinjak padobranaca uskočilo je u povijesne ratne zone iz obnovljenih aviona Dakote, koji su po prvi put nakon Drugog svjetskog rata ponovo poletjeli iz najbolje očuvane britanske ratne zračne luke Duxford. Paralelno s njima, brod s tristotinjak veterana u organizaciji Royal British Legion simulirao je amfibijsko iskrcavanje i na taj način je službeno otvorena proslava 75. obljetnice bitke za Normandiju ili operacije Overlord. Samo iskrcavanje savezničkih postrojbi u Normandiji bilo je podijeljeno na dvije faze: prva je uključivala padobransko iskrcavanje gotovo 24.000 američkih, britanskih i kanadskih vojnika odmah iza ponoći, dok je druga podrazumijevala amfibijsko iskrcavanje oko 130.000 savezničkih vojnika oko 06.30 sati ujutro prema lokalnom vremenu, a sveukupno 156.000 vojnika do kraja dana. Cilj je bio uspostaviti i osigurati priobalni pojas na svakoj od pet ciljanih plaža kao prethodnicu od ukupno 850.000 savezničkih vojnika koliko će ih se na tom području iskrcati do kraja mjeseca. Samo iskrcavanje izvedeno je na 80 kilometara širokome obalnom pojasu, koji su saveznički vojni stratezi i planeri podijelili na pet područja, odnosno plaža: Utah, Omaha, Gold, Juno i Sword. Dvije najzapadnije plaže, Utah i Omaha, bile su područje na kojem su se iskrcale američke postrojbe. Dok je na plaži Utah otpor njemačkih postrojbi bio vrlo slab i samo iskrcavanje 23.500 američkih vojnika prošlo je mnogo lakše od svih ostalih, uz samo 200 mrtvih na plaži, iskrcavanje na Omahu je proteklo puno teže, uz deseterostruko veće gubitke, od 43.500 američkih vojnika prilikom iskrcavanja poginulo je i nestalo oko 3.000 vojnika. U postrojbama američke vojske, 4.pješačke divizije (VII. američkog korpusa), 1. i 29. pješačke divizije (V. američkog korpusa) te 82. i 101. padobranske divizije koje su se iskrcale na ove dvije plaže, sudjelovali su i američki vojnici hrvatskog porijekla. Svečanom događaju u Normandiji nazočila je i hrvatska delegacija sastavljena od ratnih veterana iz Domovinskog rata, predstavnika HVIDR-e NZI-NZZ i 153. brigade HV-a, vojni izaslanik i veleposlanik RH u Francuskoj, Filip Vučak. Nakon toga, zajedno s ostalim službenim delegacijama obišla je američko groblje i spomen-obilježje (Normandy American Cemetery) u mjestu Colleville-sur-Mer koje se prostire na površini od 172,5 hektara i na kojem je sahranjeno 9.380 poginulih i 1.557 nestalih američkih vojnika. Hrvatska delegacija položila je cvijeće i hrvatske zastavice na sve za sad identificirane grobove američkih vojnika hrvatskog porijekla, poginulih u iskrcavanju na Normandiju. Točan broj poginulih američkih vojnika hrvatskog porijekla koji je sudjelovao u ovoj savezničkoj ratnoj invaziji na obali Francuske još uvijek nije poznat ,iako postoje određeni dokumenti i zapisi Hrvatske bratske zajednice Amerike da je bilo 308 poginulih i 25 nestalih. Sama identifikacija trenutačno se radi na osnovu postojećih zapisa, određenih dostupnih dokumenata Hrvatske bratske zajednice iz Amerike za period 1941. - 1945., koja je vodila evidenciju o više od 15.000 unovačenih Hrvata u razne rodove američke vojske, koji su sudjelovali u Drugom svjetskom ratu u Europi i na Pacifiku kao i dostupnih osobnih arhiva, osobnika američkih divizija koje su sudjelovale u iskrcavanju na Normandiju. Dan D bio je događaj koji je prelomio Drugi svjetski rat, ako uzmemo u obzir sve ono što je napisano u američkoj povijesti o tome da je Dan D i invazija na Francusku, u određenom trenutku trebala biti otkazana zbog velikih gubitaka na plaži Omaha i samog razmišljanja generala Bradleya. No, zbog hrabrosti i vodstva zapovjednika hrvatskih korijena po majci, Normana Cote, koji je tada kao najviši preživjeli časnik na plaži Omaha (kraj rata dočekao je u činu general – bojnika), reorganizirao ostatke savezničke vojske i akciju iskrcavanja na plaži Omaha te uspješno proveo istu do kraja. Shodno tome, možemo biti više nego ponosni na Normana Cotu i sve do sada identificirane preživjele, umrle američke vojnike hrvatskog porijekla Edwarda Cavlovica, Francha Bilicha, Augusta Augieai Tonia Mardesicha, Walta Mainericha, Michaela Paulsona, kao i poginule Johna Pavlicha, Johana Kotulicha, Marina Bakicu, Nikola Feretica, Johana Duicha, Wilforda Mesica, Milesa Pavlovicha, Nika.G.Rukavinu, Johana A.Barica i mnoge druge za sada neidentificirane američke vojnike hrvatskog porijekla, koji su svoje živote ostavili zajedno s 10 000 drugih savezničkih vojnika na plažama Normandije i Francuske. Uzimajući u obzir da su svojim znanjem i požrtvovnošću ostavili neizbrisiv trag u povjesnici Drugog svjetskog rata i samoj bitci za Normandiju, nadamo da će dio hrvatskih institucija i povjesničara zaduženih za Drugi svjetski rat posvetiti više pažnje izučavanju ovog dijela vojne povijesti i na taj način još jednom odati počast svim poginulim hrvatskim vojnicima što u konačnici ima za cilj međunarodno predstavljanje Republike Hrvatske u sklopu provođenja sličnih projekata od interesa svih članica EU. „Iako je ovogodišnja proslava 75. godina od operacije Overlord ili Dan D zadnja u ovakvom obliku zbog još nekolicine preživjelih veterana, sudionika iskrcavanja u Normandiji, za nas hrvatske ratne veterane iz Domovinskog rata tek je početak. Naime, ovim projektom smo tek zagrebli po površini i identificirali određeni broj poginulih američkih vojnika hrvatskog porijekla, a odavanjem počasti na američkom groblju u Normandiji, s ponosom smo stavljali hrvatske zastavice do američkih ispred spomenika svakog poginulog američkog vojnika hrvatskog porijekla. Ovom prigodom svakako želimo zahvaliti HEP-u što je kao sponzor prepoznao značaj ovog povijesnog događaja i još jednom pokazao senzibilnost kada je u pitanju odavanje počasti i pijeteta svim poginulim hrvatskim vojnicima. Nadamo se da ćemo uz pomoć hrvatskih državnih institucija i povjesničara zaduženih za Drugi svjetski rat kao i otvaranjem određenih arhiva u Americi i Europi u narednih pet godina podrobnije istražiti ovaj dio „izostavljene“ vojne povijesti Hrvata i još jednom odati počast svim Hrvatima koji su u ovom slučaju kao američki vojnici svojim znanjem i hrabrošću prenosili slavu hrvatskog vojnika.“