Hrvati se masovno žale na isti problem, istražili smo što se zbiva: 'To je teško za liječničku intervenciju, ali...'

Veliki broj ljudi u proljeće počne osjećati promjenu raspoloženja te se počnu i umarati pa im postaje teško posvetiti se dnevnim obvezama kao inače. U razgovoru s doktoricama saznali smo kako si možemo pomoći s proljetnim tegobama koje se očituju kroz umor i depresiju. 

Dolaskom proljeća i toplijeg vremena dolazi do širenja virusa i ostalih proljetnih tegoba koji vam mogu poremetiti planove. Kada dođe do zatopljenja, ljudi se napokon počinju osjećati poletno. Proljeće podrazumijeva aktivnosti na otvorenom, kao i dulji boravak u prirodi, ali koliko god takvo vrijeme djeluje olakšavajuće, nekima sezonska promjena može uzrokovati proljetni umor i depresiju.

Nagle i privremene promjene raspoloženja su karakteristični za proljetni umor zbog čega na kraju dolazi do pada energije, iscrpljenosti, razdražljivosti te bezvoljnosti, a uz proljetni umor dolazi i do proljetne depresije koja se izražava kroz bezvoljnost i negativne emocije.

Razgovarali smo s dvije liječnice obiteljske medicine, Branislavom Čilić i Tanjom Pekez o proljetnim tegobama te što trebamo napraviti kako bismo ih spriječili ili si pomogli.

Proljetni umor i proljetna depresija

Doktoricu Čilić smo pitali kako dolazi do proljetnog umora i proljetne depresije te kako ih se možemo riješiti.

DR. ČILIĆ: U zadnjih nekoliko godina mi se u ordinaciju u rano proljeće javljaju pacijenti navodeći da imaju proljetni umor. Moram priznati da mi je kao liječniku taj termin nedefiniran, malo precijenjen i težak za liječničku intervenciju. Smatram ga samo limitirajućim stanjem koje brzo prolazi uz neke lako prihvatljive aktivnosti koje ne uključuju liječničku intervenciju. Takvo stanje je različitog intenziteta kod različitih skupina pacijenata, a ovisno je o dobi, spolu, fizičkoj aktivnosti, komorbiditetima, terapiji koju uzimaju te drugim životnim navikama pa je i pristup svakom od njih drugačiji.

Istovremeno taj umor, često i blaže depresivno stanje istovremeno, može biti posljedica više faktora pa se tako smatra da je jedan od uzroka povišena razina melatonina, tj. hormona sna, koji se više luči u mraku, a dnevne svjetlosti ima najmanje zimi kada je dan najkraći. Nadalje se u tim okolnostima sintetizira manje vitamina D jer se on u koži sintetizira kada je ona izložena sunčevoj svjetlosti. Zatim način prehrane, smatram da nema deficijencije hrane, ali ima deficijentne kvalitetne hrane koju konzumiramo pa je razumljivo da nam nedostaje određenih vitamina i minerala. Proljeće traži aktivnost i buđenje pa iako energiju i kondiciju iz zimskog perioda nismo ponijeli, višak kilograma svakako jesmo pa su na redu i dijete koje će pomoći da na plaži izgledamo ljepše, a koje nose svoj dio umora i odricanja.

Upitali smo i dr. med., spec. obiteljske medicine Tanju Pekez kako si ljudi koji osjećaju proljetni umor i depresiju mogu pomoći te nam je odgovorila: "Treba puno šetati, ne gledati televiziju, osobito političke emisije i pronaći si neki dobar hobi."

Posljedice proljetnog umora

Koja je posljedica proljetnog umora, upitali smo doktoricu Čilić.

DR. ČILIĆ: Proljetni umor se smatra posljedicom promjene cirkadijalnog ritma, stresa zbog načina života, ali i promjenama koje promjena godišnjih doba donosi makar ona bila i na bolje. Svatko od nas u skladu sa svojim potrebama i mogućnostima si može pomoći tako da izabere jednu ili više aktivnosti koje ga uveseljavaju pa na primjer: tjelesna aktivnost u prirodi i na suncu, šetnja u dobrom društvu, izlaganje suncu čime povećavaju razinu serotonina i vitamina D, slušanje glazbe, ples, joga, čitanje, hidratacija tijela vodom 2-2,5 l na dan će najbolje detoksicirati tijelo. Supstitucija nutrijenata može biti korisna i dozvoljena u manjim koncentracijama u širokoj paleti vitamina i minerala ( C , B, D, A, E vitamin, magnezij, kalcij i sl., ali ne pretjerivati. Mišljenja sam da uzimanje sličnih preparata ima i psihološki učinak, što je također dobro došlo u ovoj situaciji. Treba voditi računa o dobrim životnim navikama, ne pušiti, ne pretjerivati s alkoholom i kofeinom, jesti češće manje obroke prvenstveno voće i povrće, dovoljno spavati. I na kraju dajte organizmu vremena da se prilagodi suncu, proljeću i buđenju prirode.