Vijesti Najčitanije

Hrvati u Vojvodini: Proglašenje Šešelja odgovornim za progon ‘mala je utjeha’

Hrvati u Vojvodini: Proglašenje Šešelja odgovornim za progon ‘mala je utjeha’

„Mala satisfakcija i utjeha jeste to što je proglašen odgovornim za zločine nad Hrvatima u Vojvodini. Ali mene kao i svakog normalnog čovjeka bole krvavi tragovi što su ih ostavili četničke vojvode i ‘Bijeli orlovi’ napose po Srijemu“, naveo je Kljajić...

Hrvati u Vojvodini drže da je proglašenje bivšeg haškog optuženika Vojislava Šešelja odgovornim za progon i deportaciju, ponajprije srijemskih Hrvata, tek mala utjeha za sve ono što je učinjeno pripadnicima hrvatske zajednice 90-ih godina. Nasljednik Haškog suda, tzv. Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT) proglasio je u srijedu lidera Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja odgovornim za progon i deportacije vojvođanskih Hrvata tijekom 90-ih i osudio ga na 10 godina zatvora. Međutim, Šešelj neće ići u zatvor jer je u pritvoru Haškog tribunala tijekom suđenja proveo ukupno 11,5 godina što je sud uvažio. Marko Kljajić, bivši svećenik u mjestu Hrtkovci i autor djela “Kako je umirao moj narod”, o zločinima nad Hrvatima u Srijemu 90-ih, razočaran je načinom na koji je vođen sudski proces u Den Haagu protiv Šešelja. „Mala satisfakcija i utjeha jeste to što je proglašen odgovornim za zločine nad Hrvatima u Vojvodini. Ali mene kao i svakog normalnog čovjeka bole krvavi tragovi što su ih ostavili četničke vojvode i ‘Bijeli orlovi’ napose po Srijemu“, naveo je Kljajić. Dodao je kako ga boli i „nepravedna Haška pravda“ pa ga ni ova posljednja presuda nije iznenadila. „U stvari to je opet farsa, i politika – ružna politika“, zaključio je svećenik Kljajić. Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov navodi kako je to prvo službeno priznanje, visoke međunarodne sudske instance zločina nad Hrvatima u Vojvodini. „Možemo reći da je mali dio pravde ostvaren, kao i zadovoljština kod žrtava. Nećemo govoriti o visini kazne i odgovara li ona težini zločina, ali moramo ustvrditi da je i sud međunarodne zajednice potvrdio ono što predstavnici hrvatske manjine i žrtve govore godinama – da je zločina nad Hrvatima u Vojvodini bilo. I to, ne kao pojedinačnih slučajeva, već kao dio širih politika i aktivnosti u kojima su sudjelovale paravojne jedinice i politički subjekti u Srbiji“, naglasio je Žigmanov. On očekuje da će se „nakon ovoga priznanja, politike suočavanja s prošlošću nastaviti provoditi“ i da će i drugi zločini nad Hrvatima u Vojvodini tijekom devedesetih biti procesuirani, a izvršitelji kažnjeni. “Za očekivati je da ova presuda MICT-a osnaži politike suočavanja s prošlošću na prostorima bivše Jugoslavije”, rekao je Žigmanov za Hinu „jer ne treba zaboraviti da je 25 osoba ubijeno, a oko 35.000 ih je protjerano“, iz Vojvodine, a ponajprije s područja Srijema. Žigmanov inzistira kako je današnja presuda Šešelj istodobno “dala za pravo” dosadašnjim stajalištima, tvrdnjama i upozorenjima predstavnika hrvatske zajednice u Srbiji, žrtava progona i nevladinih udruga i organizacija o zlodjelima kojima su bili izloženi Hrvati u Vojvodini. Podsjeća da “na teritoriju Srbije nije bilo rata” i da državljani Srbije hrvatske nacionalnosti nisu iskazivali nelojalnost državi. “Iza tih zločina stajale su državne strukture i paravojne i policijske snage”, a “poticaj progona i nasilja imao je za posljedicu protjerivanje i ubojstva vojvođanskih Hrvata”. Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog Mehanizma za kaznene sudove donijelo je u srijedu odluku da je Šešelj kriv za zločine protiv čovječnosti po točkama 1, 10 i 11 iz optužnice, koje uključuju progone, protjerivanje i prisilno premještanje vojvođanskih Hrvata u selu Hrtkovci 1992. godine. Time je preinačena prvostupanjska odluka kojom je 2016. godine predsjednik SRS-a oslobođen od svih optužbi Haškog tužiteljstva.H
#Hrvati #presuda #reakcija #Vojislav Šešelj #Vojvodina

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.