Vijesti Najčitanije
HRVATSKA BI IZ PREKOMORSKIH ZEMALJA MOGLA DOBITI I MILIJUN NOVIH DRŽAVLJANA
HRVATSKA BI IZ PREKOMORSKIH ZEMALJA MOGLA DOBITI I MILIJUN NOVIH DRŽAVLJANA Kad na snagu stupi novi zakon
U idealnom slučaju.
Hrvatska u prekomorskim zemljama ima više od milijun potencijalnih novih državljana koji bi mogli poboljšati demografsku sliku zemlje. Naravno, kad bi svi za to bili zainteresirani.
Uskoro lakše do državljanstva
Ministarstvo unutarnjih poslova je prošlog tjedna otvorilo savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu. Njime se olakšava stjecanje državljanstva potomcima hrvatskih iseljenika jer više neće morati znati hrvatski jezik niti postoji generacijsko ograničenje za to. Neće se morati učiti niti o hrvatskoj kulturi niti društvenom uređenju.
Također, predlaže se pojednostavljenje izvođenja dokaza za pripadnike hrvatskog naroda koji ne raspolažu osobnim dokazima o pripadnosti hrvatskom narodu, a za čije je roditelje nedvojbeno utvrđena pripadnost hrvatskom narodu.
A koliki je 'prekomorski bazen' iz kojeg Hrvatska 'grabi' svoje potencijalno nove državljane, a možda i nove stanovnike? Riječ je o više od milijun ljudi, od kojih većina nema hrvatsko državljanstvo. Brojke koje ćemo iznijeti samo su procjene, a sve zemlje koje ćemo spomenuti dopuštaju mogućnost dvojnog državljanstva.
Najviše ih je u SAD
Najbrojnija hrvatska dijaspora živi u Sjedinjenim Američkim Državama. Temeljem procjena Veleposlanstva Republike Hrvatske i generalnih konzulata RH u SAD, hrvatskih katoličkih misija, popisa stanovništva u SAD-u, te temeljem same procjene hrvatske zajednice, u SAD-u danas živi oko 1,2 milijuna Hrvata i njihovih potomaka. Velika većina njih nema hrvatsko državljanstvo niti poznaje hrvatski jezik.
Idemo nešto sjevernije - temeljem procjene Veleposlanstva RH i Generalnog konzulata u Kanadi, hrvatskih katoličkih misija, popisa stanovništva Kanade, te temeljem samih procjena hrvatske zajednice, smatra se da danas u Kanadi živi oko 250 000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. Velik broj njih stigao je nakon Drugog svjetskog rata i mnogo ih ima hrvatsko državljanstvo.
Što se Južne Amerike tiče, Hrvata je nedvojbeno najviše u Argentini. Nije moguće u potpunosti točno odrediti koliko Hrvata i njihovih potomaka danas živi u ovoj zemlji, no brojka koja se najčešće spominje je oko 250 000 pripadnika te zajednice, prema podacima kojima raspolaže Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Velika većina nema hrvatsko državljanstvo.
U Australiji, sukladno posljednjem australskom popisu stanovništva iz 2011. godine, danas živi oko 126 tisuća Hrvata i njihovih potomaka. Velik broj njih ima i hrvatsko državljanstvo jer su mnogi od njih došli u drugoj polovici 20. stoljeća.
Prema podacima unutar hrvatske zajednice Novog Zelanda, broj hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka bio bi između 20 i 60 tisuća. Onih koji imaju hrvatsko državljanstvo mali je broj, a malen je broj i onih koji govore hrvatski jezik.
Tu su još i druge prekomorske zemlje u kojima je Hrvata nešto manje – Bolivija, Brazil, Čile, Ekvador, Južnoafrička Republika, Paragvaj, Urugvaj, Peru, Venezuela...
