Hrvatska bi ratnom oštetom koju ne traži mogla otplatiti cjelokupan vanjski dug

Riječ je o nevjerojatnom iznosu od 236.431.568.000 kuna ili nešto više od 30 milijardi eura. Neizravna ratna šteta, tj. izdaci za žrtve i stradalnike rata te branitelje po raznim osnovama, bila je veća od 36 milijardi kuna, s godišnjom tendencijom rasta od 4,578 milijardi. Prije točno godinu dana srpski predsjednik Aleksandar Vučić bio je u Zagrebu. Nakon sastanka s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem potvrđeno je kako je na stolu bilo i pitanje ratne odštete. Otada je ta tema pala u zaborav, no isto pitanje moglo bi se naći na stolu u srijedu, kada u Zagreb stiže srpska ministrica pravde Nela Kuburović. Dok neki smatraju kako je proces ulaska Srbije u Europsku uniju idealno vrijeme da se opet povuče to pitanje, činjenica je da se niti jedna Vlada RH nije ozbiljno bavila ratnom odštetom koja se procjenjuje na nekoliko stotina milijardi kuna Kada se govori o ratnoj šteti koju je Hrvatska pretrpjela tijekom srpske agresije za vrijeme Domovinskog rata, najrelevantnije brojke donijela je 2006. Državna revizija za popis i procjenu ratne štete. U obzir su uzete izravne ratne štete koje uključuju štetu na materijalnoj imovini, od infrastrukture do kuća, troškove za smještaj prognanika i izbjeglica te gospodarsku štetu. Riječ je o nevjerojatnom iznosu od 236.431.568.000 kuna ili nešto više od 30 milijardi eura. Neizravna ratna šteta, tj. izdaci za žrtve i stradalnike rata te branitelje po raznim osnovama, bila je veća od 36 milijardi kuna, s godišnjom tendencijom rasta od 4,578 milijardi. Kad već volimo uspoređivati koliko bi vrtića, škola ili naknada za novorođenčad moglo stati u ove brojke od kojih se vrti u glavi, recimo samo da je ukupan vanjski dug Hrvatske 40 milijardi eura, što je otprilike istovjetno ukupnoj ratnoj šteti. 13 i pol tisuća poginulih U Domovinskom ratu Hrvatska je imala 13.583 poginulih i nestalih te 37.180 ranjenih. Krajem 1991. Hrvatska se brinula o 550 tisuća prognanika i izbjeglica, a taj je broj 1995. bio 386 tisuća ljudi. Pitanje ratne štete ugrađeno je u Sporazum o normalizaciji između Hrvatske i tadašnje Savezne Republike Jugoslavije još 1996. Riječ je o pravnom dokumentu kojim se reguliraju poslijeratni odnosi između dviju država. U članku 7. tog sporazuma navodi se kako će dvije države 'u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu Sporazuma, sklopiti Sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu ili nestalu imovinu. Tim Sporazumom utvrdit će se postupci ostvarivanja prava na pravičnu naknadu koji neće uključivati sudske postupke. U cilju provedbe obveza iz ovog članka osnovat će se u roku od 30 dana od dana potpisivanja ovog Sporazuma zajednička komisija sastavljena od po tri predstavnika svake Ugovorne stranke'. Sve je ovo ostalo samo mrtvo slovo na papiru. Zajednička komisija nikada nije osnovana, a jedini relevantni podaci o ratnoj šteti upravo su oni iz 2006. Pitanje ratne odštete prije svega je političko pitanje koje nitko nije ozbiljno stavio na dnevni red. Aktualizirala ga je svojedobno Jadranka Kosor, koja je kao premijerka 2001. potegnula to pitanje tijekom posjeta Beogradu, te kasnije Davor Ivo Stier. Kao europarlamentarac podsjetio je povjerenika za proširenje Štefana Fülea 2014., upravo kada je Srbija otvarala pristupne pregovore s EU-om, na nepoštivanje Sporazuma o normalizaciji odnosa i pritom apostrofirao članak 7. Prošle godine premijer Andrej Plenković sramežljivo je stavio tu temu na stol Aleksandru Vučiću, a zaključak je bio da zaključka nema. 'O mnogočemu smo razgovarali... jedna od tema koju je pokrenuo premijer Plenković bila je ratna odšteta', rekao je Vučić, istaknuvši da su on i hrvatski premijer o tome imali različita stajališta. I na tome je stalo. Ostaje vidjeti hoće li se ratne odštete dotaknuti ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, koji u srijedu u Zagrebu ugošćuje svoju srpsku kolegicu Nelu Kuburović. Vlatka Polšak Palatinuš /tportal.hr