Hrvatska će 23. kolovoza odati počast žrtvama totalitarnih i autoritarnih režima

Prema podacima koje je naveo u 'Crnoj knjizi', u Kini je bilo 65 milijuna žrtava komunizma, u Sovjetskom Savezu 20 milijuna, Africi 1,7 milijuna, Afganistanu 1,5 milijuna, Sjevernoj Koreji dva milijuna, isto toliko i u Kambodži, u Vijetnamu milijun, Latinskoj Americi 150 tisuća, a u zemljama Istočne Europe milijun. Hrvatska se 2011. priključila zemljama Europske unije i od tada 23. kolovoza obilježava kao Dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima koji je Europski parlament 2008. utvrdio deklaracijom, a godinu poslije proglasio Rezolucijom o europskoj savijesti i totalitarizmu. Europski parlament u rezoluciji naglašava da svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja, pa se Hrvatska danom 23. kolovoza pridružila Estoniji, Latviji, Litvi, Sloveniji i Švedskoj, dok druge članice EU, spomen na žrtve obilježavaju 27. siječnja, na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Spomendan potječe od Praške deklaracije o zločinima komunizma (3. lipnja 2008.) koju je uz ostale predložio i potpisao Vaclav Havel i brojni članovi Europskog parlamenta, a kao podsjetnik na pakt Hitlera i Staljina o nenapadanju od 23. kolovoza 1939. Tim su sporazumom Staljinov SSSR i Hitlerov Treći Reich postigli javni dogovor o nenapadanju i tajni o podjeli interesnih sfera u Istočnoj Europi. Desetljećima nakon Drugog svjetskog rata u demokratskim zemljama su se na taj dan organizirale demonstracije tzv. 'Dan crne vrpce s ciljem upoznavanja svijeta o prikrivanju zločina'. Rezolucija o europskoj savjesti i totalitarizmu uz ostalo naglašava 'da Europa neće biti ujedinjena, osim ako je u mogućnosti formirati zajednički pregled povijesti, priznajući nacizam, staljinizam i fašističke i komunističke režime kao zajedničko nasljeđe i iznese poštene i temeljite rasprave o njihovim zločinima u prošlom stoljeću. U njoj se izražava uvjerenje 'da je krajnji cilj otkrivanja i ocjenjivanja zločina počinjenih od strane komunističkih totalitarnih režima pomirenje, koje se može postići prihvaćanjem odgovornosti, moleći za praštanje i njegovanje moralne obnove.' Hrvatski sabor je u lipnju 2006. donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. – 1990. godine u kojoj se navodi da 'su znanje i svijest ljudi o povijesnim zbivanjima jedan od preduvjeta da se izbjegnu slični zločini u budućnosti, te da moralna procjena i osuda počinjenih zločina igraju važnu ulogu u edukaciji mladih naraštaja.' Utvrđivanjem spomendana na žrtve totalitarnih režima prethodila je Rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 25. siječnja 2006. kojom se snažno osuđuje zločine totalitarnih komunističkih režima, a u izvješću koje joj je prethodilo objavljen je broj žrtava iz 'Crne knjige' koju je objavio francuski povijesničar Stephane Courtois. Knjiga opisuje povijest represije, zločine i teror u komunističkim državama. Izazvala je rasprave o revalorizaciji socijalizma, i pojavu pojma 'crveni holokaust'. Courtois je prema vlastitim izjavama u prošlosti bio militantni komunist, te je ustvrdio da mu o zločinima u socijalističkim zemljama u to vrijeme ništa nije bilo poznato. Prema podacima koje je naveo u 'Crnoj knjizi', u Kini je bilo 65 milijuna žrtava komunizma, u Sovjetskom Savezu 20 milijuna, Africi 1,7 milijuna, Afganistanu 1,5 milijuna, Sjevernoj Koreji dva milijuna, isto toliko i u Kambodži, u Vijetnamu milijun, Latinskoj Americi 150 tisuća, a u zemljama Istočne Europe milijun.Hrvatska će 23. kolovoza odati počast žrtvama totalitarnih i autoritarnih režima Izvornu vijest možete pogledati OVDJE