Hrvatska i njeni predsjednički izbori

Zato iziđimo svi na izbore, kako oni zdravi, jednako tako i oni bolesni i nemoćni, jer naš neizlazak na izbore imat će tragične posljedice, a to niti jedan narod na svijetu sebi ne bi smio dopustiti. (Iz ponašanja struktura postojeće vlasti po pitanju predsjedničkih izbora nigdje se ne vidi bona fide (dobra vjera). Ništa se ne radi u dobroj vjeri, već samo po makijavelističkom načelu da cilj opravdava sredstvo.) Zato se već u samom početku moram osvrnuti i na sudbonosne prijelomne godine u posljednih sto godina hrvatske povijesti. Što za Hrvatsku znači godina 1918. i što znače godine; 1941, 1945, 1971, 1991, 1995, ili (2013, kao godina ulaska Hrvatske u EU). O godini 1918, uz sve one silne knjige koje su o njoj napisane, kao i one koje će se u budućnosti napisati, treba kazati da postoji i u narodu živa knjiga boli, živa knjiga patnje koju i dan danas osjećamo zbog najtragičnije odluke u cjelokupnoj povijesti hrvatskog naroda upravo one iz 1918. g. a tu bol ćemo još dugo, dugo u budućnosti osjećati zbog nerazumnog, idealističkog i krajnje politički naivnog, ali za to sudbonosnog i tragičnog ulaska tadanje Hrvatske u Jugoslaviju. Za taj ulazak nije pitan narod, niti je o tome odlučeno na Saboru, a da i ne spominjem da nije bilo nikakvog ni referenduma niti bilo kakve rasprave. Repove te 1918 godine u punoj njenoj tragičnosti vučemo već skoro cijelo stoljeće, a kako se čini vući ćemo ih najmanje još jedno stoljeće, barem sve do kraja 2100. g. Repovi te 1918. g. su itekako prisutni i u ovim sudbonosnim predsjedničkim izborima. Zapravo naprosto dominiraju, kao glavna razdjelnica između glavnih predsjedničkih kandidata, ali nažalost i cijelog naroda. To je najveći i najbolniji rascjep u hrvatskom nacionalnom tkivu kojeg još niti iz bliza nismo nadvladali jer ima vrlo duboke korijene još iz vremena oduševljenja ilirstvom i vremena biskupa Strossmayera, pa sve preko dvije Jugoslavije i preko tri rata. To zorno pokazuju ovi izbori – kao borba između jugoslaveske (prosrpske) i hrvatske nacionalne koncepcije a koja borba se zažarila do te mjere kao da je borba na život ili smrt. Zbog toga pred nama je sudbonosni datum 28. prosinca 2014.g. kao dan predsjedničkih izbora. Događaj koji će se dogoditi toga dana usmjerit će naš narod prema prosperitetu ili prema ubrzanom postupnom nestanaku i gubitku hrvatske države mirnim postupnim putem. Sile mraka iz 1918. g. udružene s pobjednicima iz 1945.g. pretvorile su se danas u “ralje djece komunizma” u kojima se zaglavio hrvatski narod. Te snage nikada nisu bile toliko aktivne i drske i spremne na sve kao u ovim predsjedničkim izborima, kao da je u njima borba na život ili smrt. Ovi izbori su sudbonosni prijelomni trenutak u životu hrvatskog naroda. Oni će biti razdjelnica njegove bolje budućnosti ili, sad posve sigurno - njegove katastrofe. Lažne ankete koje naručuje režimska politika u ovim predsjedničkim izborima (a dok pišem ovaj članak, slušam na tv vijestima kako je po najnovijoj anketi najpopularniji političar aktualni predsjednik, iako svakodnevno čitamo i slušamo o općem gnjevu naroda prema njemu, a kao najomraženija osoba u narodu spominje se šef oporbe, te da je aktualni predsjednik na samom pragu pobjede na izborima.) To su zastrašujuće vijesti, iz njih proizlazi samo priprema za primjenu Lenjinovog gesla – Oni glasaju a mi brojimo. Te će ankete služiti samo u cilju mogućih “nepravilnosti” (da ne kažem nešto drugo) u izborima temeljem koji će aktualni predsjednik biti proglašen pobjednikom ovih izbora. Kao dokaz da je legalno pobijedio pozivat će se da su rezultati svih anketa najavljivali njegovu pobjedu. Bojim se Danajaca i kad darove nose. To je ključni moment na kojeg se trebaju usmjeriti sve domoljubne snage, sve domoljubne stranke, a posebno HDZ da ne dopusti primjenu Lenjinovog gesla – Oni glasaju, a mi brojimo. Te snage su spremne na sve, vlast iz ruku neće pustiti ni pod koju cijenu! “Kad se vlast preda urni (kutiji) za glasanje – zemlja će izgubiti slobodu.” (Nostradamus). Hrvatska je pred nekoliko godina djelomično izgubila slobodu, ali s mogućnošću da je povrati barem u jednom od ključnih momenata na predstojećim izborima, ako to propustimo više se nikada nećemo voziti u vlaku buduće slobode. Hrvatski narode, ne spavaj, probudi se, stavi olovku u džep i već od ranog jutra toga datuma masovno, masovno pohrli na biračka mjesta i zaokruži ono što ima dušu identičnu duši stremljenja hrvatskog naroda. Na glasačkom listiću samo je jedna osoba, koja uživa svjetski ugled, osoba koja nosi križ oko vrata, osoba čiju snagu je prepoznao i cijeli svijet, osoba koja nam jedina može otvoriti vrata toga svijeta, i preokrenuti Hrvatsku prema boljoj budućnosti. Dobro razmislimo i o drugim kandidatima, čiji su oni igrači, čiji su oni slobodni strijelci, poput laufera (lovaca) u šahu, bočno udaraju tamo odakle se nitko nije nadao. Uvijek je bilo i lažnih proroka, ne zato da bi oni dali pravo proročanstvo, već zbog toga da bi pravog proroka obrukali, poništili ili uništili. Nevjeratno, koliko su mjera poduzele režimske vlasti, kako bi izborni inženjering prilagodile svojoj pobjedi, provele su izmjene izbornih zakona neposredno pred izbore, u obvezi da se hrvatski birači u BiH i dijaspori trebaju unaprijed registrirati i smiju glasati samo u hrvatskim ambasadama ili konzulatima, što znači pod njihovom kontrolom, pod njihovim brojanjem, i dolaskom dva puta (zbog registracije i zbog glasanja) i s nekoliko stotina kilometara udaljenosti od svojih domova. Proglasili su stotine tisuća osobnih iskaznica nevažećim jer da u sebi nemaju precizne adrese stanovanja jer piše bb, a te iskaznice su dobivene na podlozi domovnice koja je izvorni dokaz državljanstva. Uz to trebamo očekivati tog dana možda dolazak i na stotine autobusa glasača iz Srbije, upitajmo se samo o čijem trošku?! Hrvatski narode, trgni se iz letargije u koju si upao, zar ne vidiš da nad tobom vlada crvena i orjunaška magla koja ti želi zamagliti oči i pokušava te uništiti i vratiti u kavez iz kojeg si jedva pobjegao uz mnoštvo žrtava i prolivene krvi! Sve bitke se dobivju i gube samo u ljudima! Ovi izbori će se dobiti ili izgubiti samo u ljudima. Zato kao narod moramo biti i politički mudri. Mudrost nije samo prodiranje u vlastitu dušu, mudrost je prodiranje i u svijest ljudi koji nas okružuju. Ukratko, to znači preglednost cjelokupnog stanja, počevši od samog sebe pa do svega onoga što nas okružuje. A mudrost političara koji ima veliku odgovornost za vođenje naroda treba imati još dodatnu dimenziju a to je duboki prodor u dušu svog vlastitog naroda i znanje o njegovoj prošlosti, njegovoj sadašnjosti i sposobnost procjene makar samo i bliže budućnosti. Za ono što se koliko toliko može predvidjeti treba unaprijed imati pripremljen odgovor na svaku predvidivu varijantu. Temeljno umijeće političkog vladanja je procjena i predviđanje budućnosti, procjena slijeda događaja koji se mogu dogoditi, tako da mudar političar neće biti zatečen tim događajima. Zato iziđimo svi na izbore, kako oni zdravi, jednako tako i oni bolesni i nemoćni, jer naš neizlazak na izbore imat će tragične posljedice, a to niti jedan narod na svijetu sebi ne bi smio dopustiti.   Mile Prpa Izvorni članak možete pogledati OVDJE