Vijesti Najčitanije

HRVATSKA SE NE SMIJE OPET ZATVORITI! Što nam prešućuju o novoj karanteni?

HRVATSKA SE NE SMIJE OPET ZATVORITI! Što nam prešućuju o novoj karanteni?

Proljetos kada je Hrvatska brojala osjetno manji broj zaraženih, u javnom se prostoru uvelike progovaralo o proglašenju izvanrednog stanja uzrokovanog pandemijom koronavirusa. Tada se raspravljalo i o aktivaciji članka 17. hrvatskog Ustava, i sve to tijekom prvog vlada pandemije, kada je Vlada odbacivala takve prijedloge i zahtjeve. Bez obzira na te odbijenice, mnogi još pamte lockdown koji je uslijedio uz blagoslov Nacionalnog stožera.

Sada kada se situacija doima još dramatičnijom nego u prvom valu, vladajući i dalje odbijajuu proglasiti izvanrednu situaciju premda je u nizu europskih država posljednjih dana proglašeno izvanredno stanje koje za cilj ima uvođenje raznih mjera za zaustavljanje širenja virusa.

Kritičari smatraju kako Hrvatska koja je u prvom valu bila najbolja u Europi što se tiče suzbijanja pandemije, sada organizacijski kaska za ostatkom Unije. Slovenija je primjerice prije desetak dana proglasila izvanredno stanje te uvela policijski sat i djelomičan lockdown, a nakon toga su uslijedile i najave o zabrani napuštanja mjesta prebivališta.

Stroge mjere uvode se i u Češkoj, Španjolskoj, Francuskoj pa i Italiji. No za to vrijeme rukovodeći u Hrvatskoj kontinuirano ponavljaju kako nam takvo što nije potrebno te da se građani trebaju pridržavati mjera, iako je i laicima jasno da se Hrvatska baš kao i cijela Europa, a u konačnici i svijet, nalaze u izvanrednom stanju.

Pandemija se na svim razinama odrazila na naš stil života, ekonomiju, društvo i zdravstvo te je se već sada među stručnjacima uspoređuje s ratnim vremenima.

Da je stanje izvanredno potvrđuje se i kroz vladine pakete pomoći za spas gospodarstva i očuvanje radnih mjesta, no bez obzira na to od novog zatvaranja nema ništa. Oni koji pandemiju prate od samih začetaka smatraju kako Hrvatska na novu karantenu nije spremna jer je upitna količina rezervi hrane i lijekova koju trenutačno imamo, a osim toga tek se nedavno Vlada pod posredstvom ministra Beroša odlučila na nabavu novih 300-tinjak respiratora, što je također prema tvrdnjama upućenih pokazatelj neorganiziranosti.

Sustav puca po šavovima, zdravstvo je na klimavim nogama, liječnici zbog bezizlaznog stanja protestiraju, no prema Plenkovićevim riječima novi lockdown za sada nije opcija budući da se nastoji pronaći balans između očuvanja zdravstva i očuvanja ekonomije.

”Mi smo dužni veledrogerijama, nemamo rezerve hrane, nemamo lijekova i na novo zatvaranje definitivno nismo spremni. Pitam se kolike mi rezerve imamo i kako su se pripremali za drugi val? Značajan broj zemalja ide u novo zatvaranje, uporno se ponavlja da je lockdown zadnja opcija, ali mi zapravo nemamo te opcije jer na novo zatvaranje nismo spremni osim ako Vlada nije nabavila nove rezerve hrane i lijekova”, upozorio je u razgovoru za 7dnevno Pavle Kalinić, a na tragu njegovih riječi je i znanstvenik Đikić koji se Capaku obratio pismom:

“Poštovani gospodine Capak,

zanima me koje su vaše procjene o broju umrlih od COVID-19 do kraja studenog u Hrvatskoj – je li to 1000 ili 1300 umrlih? Vi imate puno više podataka i bit ću sretan ako na temelju vaših procjena taj broj bude manji. Moja predviđanja o 1500 umrlih do kraja studenog bazirana su na podacima prikazanima u grafovima 1 i 2.

Hrvatska, kao i svi njeni građani, gospodarstvo i obrazovanje trebaju dodatne mjere da se zaštite i da na pametniji način spriječimo širenje virusa i blokadu zdravstvenog sustava. Apeliram da od ponedjeljka uvedete dodatne učinkovite mjere (ne potpuni lockdown, ne policijski sat, ali imate cijelu listu mjera na raspolaganju) kako bi se smrtnost smanjila. Molim Vas poslušajte i molbe šest stručnih udruga od liječnika do epidemiologa koji također zahtijevaju uvođenje pravilnih mjera i brzo djelovanje. Vjerujem da ste upoznati da prema procjeni WHO-a, “sveopćim nošenjem maski i strogom kontrolom okupljanja do veljače u Europi možemo spasiti više od 261.000 života”.

Dosta pričate o brzim antigenim testovima kao nekoj novoj strategiji Hrvatske. Dozvolite mi da Vas podsjetim da sam tijekom ljeta apelirao na Vas i Vladu da uvedete više kapaciteta genetskih testiranja te nove tehnologije i brze antigene testove. Na sve to ste se oglušili. Prije par tjedana ste čak javno rekli da brzi antigeni testovi nisu dovoljno dobri za Hrvatsku. Danas govorite suprotno. Mogu prihvatiti da ste promijenili mišljenje no prema vašim najavama nisam siguran da ćete uvesti te brze testove stručno i korisno u borbi protiv covida. Primjerice koliki je predviđeni kapacitet antigenih testova koje želite kupiti? Rekli ste da je trošak 150.000 eura. To je oko 37.500 testova (po cijeni od četiri eura). Hoće li to biti dovoljno za naše potrebe ako želimo testirati oko 10.000 ili više dnevno u sadašnjoj fazi širenja virusa. To je kapacitet za manje od četiri dana.

Na  kraju kao liječnik duboko vjerujem da ne mislite ono što ste nekoliko puta izrekli: ‘Epidemiološke mjere ne djeluju nego mogu donijeti čak i više štete’. Potpuno drukčije ste govorili u proljeće kada ste i osobno dokazali da epidemiološke mjera djeluju ako su donesene na vrijeme i budu podržane od građana. To je bio recept uspjeha Hrvatske u proljeće.

Isto možemo postići i danas ali samo ako se budemo oslanjali isključivo na stručne podatke i prestali zbunjivati javnost s netočnim izjavama. Danas je više nego ikada potrebna ozbiljnost i odgovornost Vlade ali i hrabrost da se donesu prave odluke u pravo vrijeme. Hrvatska, kao i njeni građani i gospodarstvo, mogu preživjeti sve mjere zatvaranja(blage, srednje i teške) ako su dobro komunicirane i pripremljene, ali ljude koji su umrli, njih smo izgubili zauvijek. Apeliram stoga na Vas kao i na predsjednika Vlade,da to držite kao prioritet u odlukama i rizicima koje preuzimate. S poštovanjem,

Ivan Đikić”

Izvor:Dnevno.hr

Autor: Iva Međugorac/Foto: Matija Hablljak/PIXSELL

#zatvaranje #Ivan Đikić #COVID-19 #pandemija #Krunoslav Capak

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.