Hrvatska treba podizati optužnice i pripaziti na djelovanje lista SDSS-a

Kregar: Htjelo se da Hrvatska bude primjer zemlje gdje je rat zaboravljen, ali to nije slučaj O uhićenju bivših pripadnika Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) u Orašju, odnosno važnim političkim i sigurnosnim pitanjima koja za sobom povlači ovakva situacija, razgovarao je Tihomir Dujmović sa svojim gostima - prof.dr. Josipom Kregarom i Ivom Bancem u HRT-ovoj emisiji 'Iza zavjese'. U stanju, sada već histerije, Dujmović je otvorio pitanje postojanja izdajničke hobotnice, uzimajući u obzir da se za optužnice znalo barem šest mjeseci ranije. Kregar naglašava da dokumenti nisu jedino mjerilo, budući da se ne zna što stoji u optužnicama. ''Optužnice se ne rade na temelju dokumenata koji su došli iz RH'', rekao je Kregar i dodao kako je stanje histerije u Hrvatskoj uzrokovano ciljevima koji se nameću a koji se ne mogu napraviti. ''Traži se zaoštravanje politike, što Hrvatskoj nije u interesu. Hrvatska politika mora biti aktivnija i predlagati rješenja za BiH. Destabilizacija BiH vodi destabilizaciji Hrvatske. Imamo pasivnu politiku, čekamo što će se dogoditi, a kroz to vrijeme s događaju procesi koji nisu dobri za RH'', poručio je Kregar. Banac je mišljenja da o ovom pitanju treba razgovarati sa saveznicama, EU i NATO-om. ''Međunarodne organizacije i zapadne politike neće ništa poduzeti ako ne postoji neka velika opasnost za BIH. Ako je istina da je žarište u Rusiji, i u onom što dolazi iz Srpskog entiteta, onda to treba izolirati. Ne znamo koji je put izabran da dođe do ovakvih rezultata. Moramo naći način da utječemo kako situacija ne bi eskalirala'', rekao je Banac. Uvjeren je da je i Hrvatska trebala podizati optužnice zbog ratnih zločina poduzetih na našem teritoriju. ''Međutim, zašto se to nije dogodilo - ne znam'', kazao je Banac. Po Kregaru, htjelo se da Hrvatska bude primjer zemlje gdje je rat zaboravljen. ''Međutim, to nije slučaj. Postoji veliki broj optužnica koje se s vremena na vrijeme aktiviraju, što ne možemo predvidjeti. S vremenom ih je sve teže dokazivati. Treba vidjeti možemo li se baviti pitanjima kojima treba prepustiti povjesničarima i istini'', rekao je Kregar. Dujmović se zapitao bi li to onda trebao postati slučaj, poput Hude jame. ''Suđenja u odsutnosti ne dovode do katarze i oslobođenja, niti su poželjna, trebamo ovu situaciju dovesti do završetka. Ako ćemo dobiti podatke onda ih moramo i dati. Ako se radi o dokumentima koji terete bosanske državljane koji žive u BiH, Hrvatska ih jedino može zastrašivati da ne dođu u BiH", rekao je Kregar. Politika SAD-a prema Hrvatima u BiH Banac se osvrnuo na nedavni komentar Nina Raspudića o tome da je američka politika prema Hrvatima u BiH bila 'protuhrvatska', stav koji nailazi na još neke istomišljenike u Hrvatskoj. ''Kontinuirano odbacujem takve pretpostavke. To je pobjeđeno '94. Washingtonskim ugovorom i sada, kad je Dodik doveo do ruba građanskog rata. Mi moramo raditi protiv velikosrpske politike u BiH. Politika SAD-a je konzervativna, ne želi da se puno mijenjaju stvari jer želi izbjeći sukobe. Kada Amerika dobije novog predstavnika treba odmah početi pregovore da se situacija u BiH za sve, ne samo Hrvate, popravi'', rekao je Banac. Je li približavanje Srbije Rusiji, posebno kada se uzmu optužnice protiv Hrvata – prva crta sukoba hladnog rata? Kregar smatra kako ne postoje velike opasnosti. "Srbija je kontradiktorna, treba računati da je u Jugoslaviji vrijedilo - umiljato janje dvije majke siše'', rekao je Kregar. U situaciji gdje se odnos između Zapada i Rusije zaoštrava, smatra Banac, nemamo prostora birati između trećih opcija. ''Imamo ulogu zaustaviti ruski imperijalizam koji stvara kaos na čitavom prostoru stare granice sovjetskog saveza i drugih zemalja prema Zapadu. Mi, koji smo bliži ruskim granicama gledamo na ovaj slučaj aktualnije, SAD ima svoje stajalište jer ima veću odgovornost. I ovdje moramo tražiti najbolje sugovornike'', dodao je Banac. Kregar smatra da Hrvatska za BiH predstavlja most, ali i neku vrstu idealizirane zemlje. Banac napominje kako u obzir treba uzeti pitanje SDSS-a koji preko svog lista 'tjera antidemokratsku politiku'. Izbori u SDP-u Banac: Teško predvidjeti, puno kandidata. Nisam ravnodušan, htio da politika bude demokratska, da se ide putem detitoizacije. Kregar: Malo mi je vjerojatno da će netko ostvariti potrebnu većinu u prvu krugu. Svi kandidati su se distancirali od stila Milanovića, glavnog uzroka gubitka izbora. Ali SDP treba dublje reforme. Preimenovanje Trga maršala Tita? Banac: Zaobilaženje odgovornosti – nešto što se mora riješiti na razini lokalne vlasti. Žao mi je što Bandić nema hrabrosti to učiniti, sjedi na dva stolca i ima problema s vlastitim mišljenjem. Kregar: Ako bi se o tome odlučivalo, zašto ne na referendumu? To je mogućnost da se ljude motivira da izađu na izbore. Predsjednički zbori u SAD-u Banac: Ne znamo što bi bila Trumpova vanjska politika. Ne vjerujem da bi promijenio politiku koje su dio dvostranačke vanjske politike s kojom se slažu republikanci, njegove mogućnosti su limitirane. Mislim da će vanjska politika ići u kontinuitete. Hillary nudi istu politiku. No, politika prema Europi bi bila intenzivnija nego za vrijeme Obamine administracije. Kregar: Trump je otvoreno napao NATO i pružio ruku Putinu, a upitan je položaj baltičkih zemalja i Poljske. Pitanje je što misli i ponuditi Rusima po pitanju Bliskog istoka. To mi spadamo u marginu, morat ćemo znatno povećati svoja vojna izdavanja. Volio bih da pobjedi Hillary Clinton.